Kako uspješno uzgojiti uljne tikve?

Pretplatnik u sjeverno-zapadnom dijelu Hrvatske na površini 5 ha uzgaja uljne tikve (Gleisdorf, Rustikal), a posljednjih nekoliko godina na pojedinim parcelama pri mehaniziranoj berbi zbog truleži propada 30-35 % plodova. Sjetva, nicanje, suzbijanje korova i sklop usjeva su dobro odrađeni. U startnoj gnojidbi koriste N:P:K 0-10-44 (250 kg/ha), a u prihrani KAN (200-250 kg/ha). Kako spriječiti štete od truleži plodova uljne tikve u narednim sezonama?

Globalnim klimatskim promjenama u poljoprivredi se posljednjih dvadeset godina udvostručuju štete od prirodnih nepogoda, te od prekomjerne pojave uzročnika bolesti i drugih nametnika. Zbog iznadprosječno toplog i sparnog vremena tijekom ljetnog razdoblja (lipanj, srpanj, kolovoz) sušenje lišća uljnih tikvi je sve ječe izraženo, a naknadno se u većoj mjeri javlja i trulež plodova (mjesečne su temperature barem 2°C veće od očekivanog prosjeka, ali je naglo porasla vlažnost zraka na prosječne ljetne vrijednosti od 80-ak %).

Što negativno utječe na uljnu tikvu?

U našoj se zemlji sve više širi uzgoj posebne forme obične tikve (Cucurbita pepo) koju zovemo uljna tikva, a uzgaja se zbog sjemena bogatog uljem (tradicionalno se ova vrsta uzgaja u sjeverno-zapadnom području, gdje postoji više desetaka uljara različitog kapaciteta).

Uljna tikva je zapravo plemenita varijanta stočne tikve, a na osnovu izgleda sjemena razlikujemo uljnu tikvu golicu i uljnu tikvu s ljuskom. Najvažniji sastojci sjemena uljne tikve su ulje, bjelančevine i vitamini (naročito vitamin E). Sadržaj ulja u sjemenu golice iznosi 48 do 50 %. Zbog niske točke vrelišta tikvino ulje nije pogodno za prženje već njegovu primjenu temeljimo kao salatno ulje, a zbog ljekovitosti se koristi u farmaciji (ublažava zdravstvene tegobe kod oboljenja prostate).

U našim proizvodnim uvjetima postižu se urodi 1.200 do 2.500 kg/ha sirovog (mokrog) sjemena, odnosno 600 do 1.200 kg/ha suhih sjemenki. Uljna tikva je stranooplodna biljka, a za oprašivanje su uglavnom “odgovorne” pčele. Razmještanje nekoliko košnica uz parcelu u značajnoj će mjeri poboljšati oplodnju, a time i ukupne prinose sjemenki.

Uljne tikve osjeljive na niske, ali i na visoke temperature!

Tikva je “toploljubiva” biljka, vrlo osjetljiva prema niskim temperaturama. Stoga se sjetva obavlja krajem travnja i/ili početkom svibnja, jer mlade biljčice smrzavaju na -1°C, a potpuno zreli plodovi podnose prvi jesenski mraz s vrijednostima od -3°C do -4°C. Zahtjevi prema svjetlosti nisu naročito izraženi, pa se nekada tikva uzgajala kao međuusjev u kukuruzu, no danas se uzgoj temelji na sjetvi u razmake 1,4 x 0,6-0,7m, što daje oko 10.000 biljaka/ha.

Na tlima bolje plodnosti sije se još gušće (18.000-20.000 biljaka/ha) (4 do 5 kg sjemena/ha). Suša i visoke ljetne temperature vrlo negativno utječu na uljnu tikvu. Javlja se venuće najmlađih i najnježnijih biljnih organa, a tikva često u takvim nepovoljnim uvjetima odbacuje tek oplođene ženske cvjetove. Tikve najbolje uspijevaju na plodnim i humusom bogatim tlima, a uz dovoljnu količinu i dobar raspored oborina dobro rastu i na laganijim, pjeskovitim tlima. Depresije, podvodni, hladni tereni i kisela zemljišta nisu pogodna za uzgoj uljnih tikvi.

Uljna tikva ne traži posebne zahtjeve spram prethodnog usjeva, a također u plodoredu čini zahvalnu vrstu za naknadnu uzgoj većine drugih kultura. Tikve se vrlo osjetljive na ostatke herbicida u zemljištu, naročito na triazine i triazinone u uvjetima suše i niskog sadržaja humusa zbog sporije mikrobiološke razgradnje (npr. terbutilazin, metribuzin). Vrlo su opasna i sredstva koja se koriste u kukuruzu za naknadno suzbijanje korova, a budu vjetrom zanesena na usjeve tikvi (npr. mezotrion, tembotrion, tifensulfuron i dr.).

U uvjetima suše i visokih dnevnih temperatura ne preporučuje se jače doziranje dušičnim hranivima (bilo u organskom ili mineralnom obliku). Time biljke imaju još veću potrebu za usvajanjem vode (i zalijevanje otopinom kopriva u takvim je uvjetima više škodljivo nego korisno) – kod uljne tikve prevelike količine dušika potiču jači razvoj lisne mase i mesnatog dijela plodova, nepovoljno utječu na oplodnju i usporavaju sazrijevanje sjemena.

Koje bolesti napadaju tikvu?

Među gljivičnim bolestima najčešće su na uljnim tikvama pepelnica (Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea), fuzarijsko venuće biljaka (Fusarium oxysporum), te antraknoza (Glomerella lagenarium) (uz naknadnu trulež plodova). Povremeno se javljaju virusne bolesti koje prenose lisne uši. Zadnjih sezona tijekom srpnja jače se razvija pepelnica (Erysiphe) lišća na većini polja s uljnom tikvom. Prepoznaje se po pepeljasto-bijeloj prevlaci na gornjoj strani lišća, a jače napadnuto tkivo prijevremeno požuti i suši se. Dominantna je stoga jer meteorološki uvjeti tijekom toplih i sparnih ljetnih dana jako pogoduju razvoju pepelnice (uz optimalne temperature između 20° i 27°C, te prosječnu vlažnost zraka barem 50 %).

Istraživanja potvrđuju da samo jedna primjena registriranih fungicida, neposredno prije nego vriježe “zatvaraju” redove, povećava prinos koštica u mjeri da pokriva troškove aplikacije i donosi određeni višak vrijednosti, ali većina proizvođača ne primjenjuje ova iskustva u proizvodnji uljnih tikvi. Zajedno s fungicidima mogu se koristiti i folijarna “bio-gnojiva” (s mikro-hranivima) za bolju oplodnju i kvalitetnije sjemenke(vidi Tablicu 3.).

Plamenjača (Pseudoperonospora cubensis) u proteklim godinama nije bila prisutna u jačoj mjeri u usjevima uljne tikve. U poljskom mikro-pokusu (245 m²) na dijelovima površine uljne tikve golice Gleisdorfer koji su bili tretirani fungicidima protiv pepelnice i bio-gnojivima (mogući izbor vidi u Tablice 2. i 3.) početkom kolovoza je bilo 56,5 % više krupnih plodova nego na dijelu netretirane površine. Početkom rujna vaganjem suhih koštica prinos je na tretiranom dijelu površine bio veći čak 69,2 % u odnosu na dio površine gdje nismo prskali fungicidima i “bio-gnojivima”!

Na netretiranom se dijelu površine u navedenom mikro-pokusu jače pojavila i trulež plodova uljne tikve (vidi Sliku 1.). Stoga pretplatniku, kako bi preventivno spriječio trulež plodova, preporučujemo da krajem svibnja i/ili početkom lipnja (u vrijeme kad su vriježe uljne tikve dužine 30-60 cm) pokuša na dijelu površine primijeniti neki od registriranih fungicida radi suzbijanja pepelnice, te pritom dodaje jedno od folijarnih “bio-gnojiva”.