Tijekom vegetacijske sezone uzgoja žitarica i uljane repice na području Republike Hrvatske u određenim fazama rasta i razvoja vremenske prilike im nisu bile naklonjene. Blaga zima nakon koje je u razdoblju provođenja prve prihrane nastupilo sušno razdoblje, mraz početkom mjeseca travnja i visoke temperature uz manjak oborina tijekom lipnja nisu ukazivali kako će prinosi nakon žetve biti ovako dobri i visoki.
Najviše bojazni za ostvarivanje visokih prinosa dobre kvalitete uzrokovale su visoke temperature u lipnju tijekom nalijevanja zrna žitarica. Ova godina pokazala je da nikad ne treba predviđati visinu prinosa tako dugo dok kombajn ne uđe u polje. Kod poljoprivrednih proizvođača koji kod uzgoja provode visoku i pravovremenu agrotehniku uz stalnu brigu o utjecaju poljoprivredne proizvodnje na okoliš i stanje tla izuzetno visoki prinosi ozimih ratarskih kultura nisu izostali.
No, na poljoprivrednim parcelama s manje plodnim tlima na kojima se nisu poštivale osnove dobrih poljoprivrednih praksi, ostvareni su niži prinosi nakon obavljene žetve. Na proizvodnom pokusu uljane repice na području Međimurske županije prosjek ostvarenog prinosa 21 hibrida iznosio je 4.579 kg/ha suhog zrna. Prosjeci prinosa uljane repice kod proizvođača koji se bave uzgojem ove kulture kretao se do 4 t/ha. Proteklih nekoliko godina ova kultura na tržištu ostvarivala je cijenu od oko 2,5 kn/kg na bazi 9 % vlage.
Rekordno visoka otkupna cijena
U ovoj godini uljana repica je ostvarila rekordno visoku otkupnu cijenu od 3,7 do 3,8 kn/kg. Nažalost, iako je uljana repica vrijedna kultura u plodoredu, veliki broj poljoprivrednika odustaje od uzgoja uljane repice. To je zbog povećanog napada štetočinja (biljnih bolesti i štetnika) za koje nema dopuštenih registriranih sredstava za zaštitu bilja. Uspoređujući otkupne cijene zrna merkantilnog ječma također je vidljivo značajno povećanje.
Prethodnih godina otkupna cijena stočnog ječma kretala se od 0,88 do 0,90 kn/kg, dok je cijena pivarskog bila viša. Prilikom otkupa uroda ječma ove godine cijena stočnog ječma kretala se oko 1,2 kn/kg, dok je cijena pivarskog bila malo viša. Ostvareni prinosi stočnog i pivarskog ječma također su bili zavidni.
Na proizvodnom pokusu deset sorata ozimog ječma prosjek ostvarenog prinosa ove godine iznosio je iznad 10 t/ha. Potrebno je naglasiti da se na svim navedenim proizvodnim pokusima (uljane repice, ječma i pšenice) provode iste agrotehničke mjere. To je bez obzira na duljinu trajanja vegetacije uzgajanih sorata ili hibrida i žetva se obavlja isti dan.
Proizvodni pokusi provode se na manjim parcelama, pa su visine ostvarenih prinosa nešto više od proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima. Oni su dobar pokazatelj adaptabilnosti sorte ili hibrida u određenim proizvodnim uvjetima i velika su pomoć kod izbora sortimenta za buduću sjetvu.
Najveće razlike u ostvarenim cijenama suhog zrna posljednjih godina prilikom otkupa vidljive su kod merkantilne pšenice čiji se otkup obavlja prema razredima kvalitete.
Tablica 1. Razredi kvalitete zrna pšenice
Parametri Premium klasa klasa klasa klasa Proteini u % ≥ 15,00 13,50 – 14,99 12,00 – 13,49 10,50 – 11,99 9,80 – 10,49 hektolitar min. (kg/hl) 80 78 76 74 70
Tablica 2. Cijene zrna pšenice prema razredima kvalitete (klase) 2019.-2021. (podaci Čakovečki mlinovi)
Klasa godina – kn/kg 2019. 2020. 2021. PREMIUM 1,22 1,18 1,5 I. KLASA 1,15 1,1 1,4 II. KLASA 1,06 1,02 1,31 III. KLASA 0,97 0,95 1,25 IV. KLASA 0,88 1,2
Dobra godina
Proizvodnja zrna pšenice viših razreda kvalitete iziskuje i veća ulaganja u agrotehničke mjere (pravilna i pravovremena provedba gnojidbe i zaštite usjeva od biljnih štetočinja) tijekom proizvodnje. Proizvodnja zrna pšenice viših kvalitativnih razreda započinje izborom sortimenta za sjetvu. Veliku ulogu u postizanju uroda dobre kvalitete imaju fizikalne, biološke i kemijske značajke tla na koje se često zaboravlja. Na slabije opskrbljenim tlima biljnim hranivima s nižim sadržajem humusa vrlo je teško ostvariti visoke urode dobre kvalitete.
Osim navedenog, na kvalitetu i visinu ostvarenog prinosa značajan utjecaj imaju i vremenske prilike. U ovogodišnjem proizvodnom pokusu pšenice ispitivano je 39 sorata različitih proizvođača. Veliku bojazan u ostvarivanju visokih prinosa pšenice uzrokovale su visoke temperature u vrijeme nalijevanja zrna pšenice. Ovakvi vremenski uvjeti utjecali su samo na kasniji sortiment. Ostvareni prosjek prinosa pšenice u sortnom pokusu iznosio je 10.528 kg/ha. Kod većine poljoprivrednih proizvođača kretao oko 8 t/ha.
Uobičajeno je da je u godinama kad se ostvaruju visoki urodi zrna pšenice, ostvarena kvaliteta niža. U ovoj proizvodnoj godini to nije bio slučaj. Ovo je jedna od rijetkih godina u kojoj su ostvareni zavidni prinosi pšenice, ječma i uljane repice uz izuzetno dobre otkupne cijene. Hoće li se ovakva godina ponoviti jako teško je znati unaprijed. Već u ovom razdoblju cijena svih inputa u biljnu proizvodnju raste. Posebno se to odnosi na mineralna gnojiva koji čine najveći postotak u ukupnim troškovima u biljnoj proizvodnji. No, poznato je da je na svjetskoj razini broj stanovništva svaki dan u porastu te je proizvodnja hrane strateški važna i ne smijemo je zanemariti.
