Žetva ječma je pri kraju, a ovih je dana počela žetva pšenice. Domaći otkupljivači prvi puta su poljoprivrednicima ponudili ugovore sa zajamčenom cijenom. Resorno ministarstvo pozdravlja taj potez i vjeruje kako će to utjecati na buduću sjetvu. No ratari upozoravaju kako su upitne i druge kulture među kojima najznačajnije mjesto zauzima kukuruz 

Pšenicom je zasijano 145 tisuća hektara, 9 tisuća više nego lani. Očekuje se prinos od milijun do milijun i sto tisuća tona, istaknuto je na početku konferencije za novinare održane u Županijskoj komori Osijek HGK.

Na konferenciji se raspravljalo o ovogodišnjoj žetvi poljoprivrednih kultura.

Tom je prilikom istaknuto kako je ječam zasijan na 60 tisuća hektara, a dobrim je dijelom već ovršen. Naime, u središnjoj Hrvatskoj žetva ječma je pri kraju, s prosječnim prinosima od 4,5 – 7 tona po hektaru, dok je prošli tjedan počela na sjeverozapadu Hrvatske.  Na istoku zemlje, žetva ječma je također pri kraju, a prinosi su od 9 do 10 tona po hektaru.

Nužno je izgraditi skladišne kapacitete

Očekujemo dobre prinose, unatoč suši koja je obilježila proteklo razdoblje od mjesec dana. U vanjsko-trgovinskoj bilanci žitarica posljednjih nekoliko godina imamo pozitivne trendove i količinski, i vrijednosno.  Također, vrlo su važne ove godine cijene na burzama. Imali smo prigodu ovdje prije tri mjeseca nazočiti sastanku na kojem su neke naše tvrtke već tada poljoprivrednicima ponudile ugovore sa zajamčenom cijenom.

Resorno ministarstvo pozdravlja taj potez i vjerujemo kako će to utjecati i na buduće sjetve, odnosno organizacije proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

Napomenuo je kako se posljednih godina bilježi trend izvoza žitarica što nameće obvezu da se u idućim godinama više žitarica zadrži u Hrvatskoj, kako bi se postigao veći stupanj samodostatnosti, među ostalim i u funkciji stočarske proizvodnje.

Stoga ćemo se zauzimati da se uz skladišne kapacitete za voće i povrće, osigura i one za žitarice, dodao je Majdak.

žetva pšenice i ječma
Državni tajnik Tugomir Majdak najavio je skori natječaj za izgradnju skladišnih kapaciteta za žitarice

Prema riječima profesora Bojana Stipeševića s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, suša u lipnju prisutna je već nekoliko desetljeća. Ipak, ovo nije bila “tipična pšenična godina”.

-S vrlo povoljnim rasporedom oborina i temperaturama koje jesu bile malo niže krajem travnja i početkom svibnja, no nisu toliko utjecale na žitarice, postignuti su kao što smo čuli rekordni prinosi. Međutim, za žetvu pšenice , prije kombajna, nezahvalno je prognozirati bilo što, rekao je prof. Stipešević. Dodao je kako prema onome što je “vidio na poljima” može se očekivati prinos oko 10 tona po hektaru.

Prerađivači će od kooperanata otkupiti svu pšenicu

Žito grupa, kao jedan od najvećih prerađivača pšenice, otkupit će sve količine koje će biti ponuđene. Potvrdio je to izvršni direktor sektora trgovanja i kooperacije u tvrtki Žito Relja Kovačić.

Dodao je i kako su od ožujka krenuli s kotacijskim cijenama. Točnije, cijenu su poljoprivrednici mogli dogovoriti već kod sklapanja ugovora, što je na neki način inovacija u domaćoj poljoprivredi. Istaknuo je kako kod pšenice svaka klasa proteina ima određenu cijenu.

-Početna cijena trenutno za IV. klasu iznosi 1,15 kuna po kilogramu. Za premium klasu, nužnoj u mlinskoj industriji, 1,40 kuna po kilogramu, rekao je Kovačić.

Dodao je kako se proizvođačima ne naplaćuju troškovi prijema. Naplaćuje se samo 1 posto ulazni kalo, te troškovi analize i sušenja, ako usjev treba dosušivati.  Kovačić se osvrnuo i na žetvu ječma koja je većinom završena, a prinosi su od 7 do 9 tona po ha. Po njegovim riječima proizvođači uljane repice imaju opet tešku godinu, jer su prinosi od 1,5 do 3 tone. Pitanje je na žalost, kakva je budućnost uljane repice?

Hoće li dobri rezultati u žetvi strnih žitarica moći pokriti one loše kod drugih kultura?

Potpredsjednik HPK Matija Brlošić istaknuo je zadovoljstvo ratara otkupnom cijenom. Međutim, dodao je i kako je riječ o samo 30-ak posto sjetvenih površina. Sve druge proljetne kulture među kojima je najznačajniji kukuruz ostaju upitne.

Najavljene vrlo visoke temperture i nedostatak kiše mogli bi utjecati na loše prinose tih kultura. Pitanje je hoće li dobri rezultati u žetvi strnih žitarica moći pokriti one loše. Također, drago mi je što je državni tajnik Tugomir Majdak spomenuo natječaje za skladišne kapacitete, jer ih i mi očekujemo. Očekujemo da ćemo moći izgraditi skladišne kapacitete kako bismo svoje žito uskladištili. Nadam se da će Mjera 4 biti mudro izbalansirana te da će je OPG-ovi u Hrvatskoj moći iskoristiti i izgraditi skladišta. Moramo i naučiti trgovati na burzama – da ne prodajemo pšenicu u žetvi, kad je najjeftinija, istaknuo je Brlošić.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje