Neuobičajeno niske temperature (tla i zraka) tijekom mjeseca travnja i svibnja uzrokovale su kašnjenje sjetve radi suviše vlažnog tla, a zatim zaostajanje u rastu i razvoju biljaka kukuruza.

Naime, rast i razvoj biljaka ovisi o vanjskim čimbenicima: temperaturi, vlazi, svjetlosti, tlu.

Poremećaji u ranom porastu

Svaka biljna vrsta za svoj rast i razvoj ima potrebe za određenom količinom topline. Temperaturni prag za jare ratarske vrste (kukuruz, soja) je + 10°C. Minimalno potrebna temperatura za rast kukuruza je 10-12°C, ali pravog rasta nema ako temperatura zraka ne prelazi barem 13°C.

Najpovoljnije srednje dnevne temperature za rani porast kukuruza su između 18 i 20oC. Niske temperature i suvišak oborina poremetile su ne samo rast nadzemnog dijela biljke, nego i razvoj korijena kukuruza koji u fazi razvoja 3-4 lista započinje formirati pravi korijenov sustav. Uvjeti za početni rast i razvoj kukuruza bili su nepovoljni. U vlažnim godinama i nepovoljnim uvjetima za rani porast kukuruza, izraženija su oštećenja uslijed žičnjaka. Tako je i ove godine u nekim usjevima kukuruza uslijed šteta od žičnjaka značajno smanjen sklop.

Odstupanja srednje dnevne temperature zraka za mjesec travanj i svibanj ove godine, u odnosu na razdoblje 1981 – 2020. (izvor: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske)

Pojačano formiranje zaperaka

Ovog su proljeća neki poljoprivrednici primijetili pojačano formiranje zaperaka. Njihovo je formiranje karakteristika kukuruza šećerca i kokičara. Međutim, pojavu zaperaka mogu izazvati i agrookolišni uvjeti (uvjeti tla, gustoća sjetve, način sjetve, rok sjetve, dužina dana, intenzitet osvjetljenja). Jedan od uzroka mogu biti niže temperature zraka u odnosu na uobičajene temperature za naše uzgojno područje u ranim fazama razvoja kukuruza (posebno tijekom noćnih sati), ali i nesmetano usvajanje raspoloživih hraniva iz tla. Višak produkata fotosinteze koji se ne može ugraditi u porast glavne stabljike biljka kukuruza koristi za stvaranje zaperaka.

 class=
Istraživanja su pokazala da zaperci ne umanjuju prinos kukuruza

Nakon hladnog travnja i svibnja, mjesec lipanj je u odnosu na višegodišnji prosjek topao i ekstremno topao, uz nedostatnu količinu oborina (izvor: DHMZ).

zaostajanje kukuruza
Najpovoljnije klimatske (i zemljišne) uvjete za proizvodnju kukuruza u čitavom svijetu ima središnji dio tzv. „kukuruznog pojasa“ u Iowi (SAD). Temeljem dugogodišnjeg praćenja, američki su stručnjaci došli zaključka da idealni vremenski uvjeti za kukuruz imaju vrijednosti navedene u tablici 1.
 
Mjesec u godiniSrednje dnevne temperature (oC)Oborine (mm)
svibanj18,387,5
lipanj21,787,5
srpanj22,8112,5
kolovoz22,8112,5
Tablica 1. Potrebe biljke kukuruza za toplinom i vlagom

Usporedimo li uvjete u mjesecu svibnju i lipnju na području RH s potrebama kukuruza iz tablice 1, svjesni smo značajnih odstupanja. Maksimalne temperature zraka već su tijekom lipnja bile iznad 30oC uz nedovoljne količine oborina. U prvoj polovici srpnja prelazile su 35oC (neprekidno kroz nekoliko dana uzastopno). Moramo biti svjesni da je tada biljka izložena stresu.

Stres je definiran kao fizička i/ili fiziološka reakcija organizma (u ovom slučaju biljke kukuruza) na neugodne promjene u okolini. Razlikuju se abiotski (izazvan neživim čimbenicima) i biotski stres (izazvan živim čimbenicima). Najčešći biotski stresovi jesu: konkurencija među biljkama (npr. povećani sklop, prisustvo korova u usjevu, štetočine i dr.). Najznačajniji abiotski stres je suša; zatim nepovoljna svojstva tla – kemijska i fizikalna (vodozračni odnosi, zbijenost, dubina tla i sl.); u nekim proizvodnim područjima višak vode (stalno ili periodično). U svakom slučaju, otklon od normalnih uvjeta uzgoja smatra se stresom. Kao posljedica takvog stanja je umanjenje prinosa u manjoj ili većoj mjeri.

Najosjetljivije faze

Ostvareni prinosi kukuruza najviše će biti ovisni o vremenskim uvjetima tijekom srpnja i kolovoza. Visoke dnevne temperature od 30 do 35oC krajem srpnja i početkom kolovoza, u vrijeme svilanja mogu izazvati značajno smanjenje prinosa kukuruza. Relativno kratko razdoblje u razvoju kukuruza, a to su razdoblje svilanja i oplodnje, kod kukuruza su najosjetljivije faze na nepovoljne vanjske uvjete (visoke temperature i nedostatak vode) i slabu ishranu biljnim hranivima. Vrlo toplo, vruće i suho vrijeme prije izbijanja i u izbijanju metlice iz vršnog lista utječe na slabiju oplodnju.

U jako izraženim slučajevima, oplodnja može gotovo izostati i biljke ostaju jalove. Naime, pri visokim temperaturama rast metlice se jako ubrzava. Ona brzo izbija iz vršnog lista, i ranije nego što je normalno, nekad tijekom samog izbijanja iz vršnog lista, pelud praši. Obratno, rast svile je pri takvim vremenskim uvjetima usporen, ona iz komušine izbija kasnije nego što je uobičajeno. Svila ne izbija u vrijeme najvećeg prašenja peluda. Ona izbija 5 do 6 dana kasnije, na samom kraju prašenja peluda ili poslije toga. U takvom slučaju slaba oplodnja i slaba ozrnjenost klipova i jalovost biljaka posljedica je toga što u vrijeme svilanja nema dovoljno peluda za oplodnju.

stres kod kukuruza
Metlica praši, svile nema

zaostajanje kukuruza
Uvijanjem listova biljka kukuruza smanjuje transpiracijsku površinu i gubitak vode putem lista

zaostajanje kukuruza
Usjev kukuruza dobre kondicije – srpanj 2021

Različiti hibridi razlikuju se prema trajanju ranog porasta, a još više prema trajanju brzog vegetativnog porasta. Ukupno, u našim  proizvodnim uvjetima ta razlika u trajanju ova dva dijela vegetacije kukuruza, može iznositi i više od mjesec dana (najraniji hibridi metličaju krajem lipnja/početkom srpnja, a najkasniji hibridi krajem srpnja/početkom kolovoza). Budući da prilikom planiranja sjetve i nabave sjemena ne znamo kakva nas proizvodna godina čeka, treba sijati hibride različite duljine vegetacije. Razlike u ukupnoj duljini vegetacije kod pojedinih hibrida, određene su različitom duljinom prvog dijela vegetacije (od sjetve, odnosno od nicanja pa do metličanja, odnosno svilanja). Duljina drugog dijela vegetacije, od svilanja do zriobe, slična je kod svih hibrida.

Prethodni članakU žetvu pšenice sa zajamčenom cijenom
Sljedeći članakŠto uzrokuje ljetno propadanje cime krumpira?
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.