Danas, 5 lipnja 2020. godine u prostorijama HPK održala se press konferencija na kojoj su članovi HPK, na čelu s predsjednikom Jakopovićem razgovarali o nadolazećoj žetvi žitarica. Uz Jakopovića, na konferenciji su bili i g. Mato Brlošić – zamjenik predsjednika, te g. Antun Vrakić, član Upravnog odbora i predsjednik Odbora za ratarstvo HPK.

Žetva kreće nešto kasnije nago lani, tj. za desetak dana, a korona kriza nije negativno utjecala na ratarsku proizvodnju, kazali su. Kada je riječ o otkupu, hrvatski poljoprivrednici očekuju da će se on odvijati sukladno Zakonu o sprječavanju nepoštene trgovačke prakse te da otkupna cijena pšenice ne smije biti niža od proizvođačke, rekao je predsjednik HPK Mladen Jakopović. Kazao je i da unatoč poremećajima na svjetskom tržištu i ogromnim viškovima pšenice u EU-u, u Hrvatskoj nema rizika od prevelikog uvoza ili nestašice.

Hrvatska ove godine očekuje proizvodnju pšenice od oko 750 tisuća tona sa zasijanih 136 tisuća hektara, a poljoprivrednici očekuju cijenu za pšenicu standardne kakvoće ne nižžu od 1,20 kuna po kilogramu”, poručili su čelnici HPK.

Za razliku od drugih kultura, pšenica je jedna od rijetkih gdje Hrvatska dobro stoji, samodostatna je i relativno konkurentna, kazao je. Naveo je i su hrvatske potrebe za pšenicom oko 400 tisuća tona, što znači da ćemo za izvoz imati oko 350 tisuća tona.

Izvoz pšenice i drugih ratarskih kultura, kako je kazao, je dobar ali je važno da je ugradimo u domaće proizvode i tako stvaramo novu dodanu vrijednost u poljoprivredi. Stoga, kako je ocijenio, treba potaknuti nove snažne investicije u proizvodnju proizvoda dodane vrijednosti od vlastitih sirovina kako bi bili konkurentni.

Potpredsjednik HPK Matija Brlošić je kazao kako su se za vrijeme korona krize najviše tražili proizvodi od pšenice – brašno i pekarski proizvodi. Naveo je i kako  smo u robnim zalihama imali pšenice za mjesec dana, dok je prosjek u EU 43 dana.

“Smatramo da Hrvatska u robnim zalihama treba imati pšenice za 12 mjeseci zbog čega je nužno ulagati u izgradnju skladišnih kapaciteta”, istaknuo je Brlošić.

Predsjednik odbora za ratarstvo HPK Antun Vrakić kazao je kako je komora od Ministarstva poljoprivrede zatražila utvrđivanje bilance za pšenicu i žitarice te da na svakom otkupnom mjestu budu izvješeni uvjeti i cijena otkupa kao i da se malim mlinovima omoguće povoljni krediti za otkup pšenice.

Iz HPK ističu kako je potrebno potaknuti rad mlinova i poticati domaću proizvodnju brašna i pekarskih proizvoda. Naime, Hrvatska je lani uvezla 31.568 tona brašna za što je potrošeno gotovo 10 milijuna eura. Kada bi se na to dodala vrijednost uvoza gotovih pekarskih proizvoda vidjelo bi se koliko prostora ima za povećanje dodane vrijednosti kada bi se domaća poljoprivreda povezala s prehrambenom industrijom, rečeno je.

Istaknuto je i kako kroz mjere Programa ruralnog razvoja treba pomoći domaćoj mlinsko-pekarskoj industriji da investira u nove tehnologije kako bi se mogla nositi s konkurencijom.

Izvor: https://komora.hr/

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakObjavljen natječaj za potporu za aktivnosti informiranja i promoviranja vrijedan 9,4 milijuna kuna!
Sljedeći članakObjavljen raspored sakupljanja ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja za lipanj i srpanj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.