Nakon izrazitog nedostatka oborina tijekom ožujka, oborine su tijekom travanja u nekim područjima ometale sjetvu jarih ratarskih kultura pa se sjetva odužila. A da bi sjeme počelo klijati, potrebna je vlaga.

Svaka pojedina vrsta treba za klijanje upiti određenu količinu vlage. Sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a kukuruz 45-48 %.  U odnosu na temperaturu, svaka biljna vrsta ima biološki minimum za početak rasta. Ako je temperatura tla u sjetvenome sloju niža od biološkog minimuma, procesi bubrenja i klijanja sjemena se usporavaju. I ostali okolišni čimbenici (svjetlost, svojstva tla, i dr.)  utječu na klijanje i nicanje, a kasnije na rast i razvoj biljaka.

Ako su u razdoblju klijanja i nicanja posijane jare ratarske vrste izložene nižim temperaturama u odnosu na optimum, dolazi do povećane potrošnje pričuvnih tvari iz sjemena prije samog nicanja, poremećaja pretvorbe i transporta tvari u klicu, smanjenja poljske klijavosti, a uz sve navedeno povećava se i mogućnost infekcije mladih biljčica uzročnicima bolesti.

Kukuruz

Minimalna temperatura tla za klijanje kukuruza je 8-10°C, no pri ovim temperaturama kukuruz niče tek za 3-4 tjedna. Pri temperaturama 16-18°C nicanje nastupa za 10-12 dana. Optimalne temperature za nicanje su oko 25°C. Tada kukuruz nikne za svega 5-6 dana. U povoljnim uvjetima kukuruz nikne za 10 do 12 dana nakon sjetve. No, u nepovoljnim uvjetima kad se razdoblje od sjetve do nicanja može produžiti na više od 15 dana, može se očekivati smanjenje sklopa. U takvim, nepovoljnim uvjetima važno je obratiti pozornost na različite zemljišne štetnike koji mogu oštetiti mlade biljčice i dodatno smanjiti broj biljaka po jedinici površine.

Klijanje kukuruza
Kukuruz – mlada biljčica

U uvjetima hladnog tla kao dobra praksa pokazala se startna gnojidba istodobno sa sjetvom kako bi mladi i slabo razvijen klicin korijen imao u svojoj blizini dovoljnu količinu hranjivih tvari. Minimalna temperatura zraka za rast kukuruza je oko 13°C, a ispod 10°C kukuruz prestaje rasti. U fazi ranog porasta kukuruzu ne odgovaraju niske temperature. Niske dnevne temperature zraka ispod +15°C zaustavljaju rast i razvoj, a listovi kukuruza gube prirodnu zelenu boju (dolazi do žućenja) uslijed prestanka stvaranja klorofila, vegetativni organi su slabi i vodenasti, povećana je sklonost infekcijama uzročnicima bolesti i napadu štetočina, a produžava se i vegetacija.

Suncokret

Minimalna temperatura za klijanje je 2-4oC. Ali, pri toj temperaturi suncokret klije vrlo sporo, čak oko 20-ak dana. Zato sjetva treba započeti tek kad se sjetveni sloj tla ugrije iznad 8oC. Optimalne temperature za klijanje su 20-22oC. U optimalnim uvjetima (temperatura tla i dovoljno vlage u tlu), sjeme brže bubri, brže nastupa klijanje i nicanje. Klijanje sjemena suncokreta počinje kad sjeme upije 35 % količine vode u odnosu na suhu tvar.

Klijanje suncokreta

Soja

Minimalna temperatura za klijanje sjemena soje iznosi 8-10oC, a neki genotipovi kliju već kod 6oC. Međutim, pri ovim temperaturama procesi klijanja i nicanja traju dugo, klijavost sjemena se jako smanjuje, jer veliki broj sjemenki može biti oštećen uslijed pojave uzročnika bolesti. Zato sjetva treba započeti kad je temperatura sjetvenog sloja tla 8-12oC. Optimalna dubina sjetve je 4-6 cm, a u uvjetima s dovoljno vlage u tlu, može se sijati pliće.

Klijanje soje
Nicanje soje
Uljna tikva – mlada biljčica

Uljnklia tikva

Uljne tikve siju se tek kad prođe opasnost od proljetnih mrazeva (nakon 25. travnja, pa do 10. svibnja, ovisno o proizvodnim uvjetima). Temperatura tla na dubini 5 cm treba biti viša od 12oC. Uvjeti vlažnog i hladnog vremena nakon sjetve nepovoljno utječu na klijanje i nicanje.

Mjerenje temperature tla

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNatječaji za modernizaciju šumarske i drvoprerađivačke djelatnosti
Sljedeći članak407 milijuna kuna za logističko-distribucijske centre za voće i povrće
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.