Koju agrotehničku mjeru odabrati i kad istu primijeniti kod uzgoja ratarskih usjeva? Zbog promjene vremenskih prilika posljednjih nekoliko godina ovo pitanje predstavlja veliki izazov poljoprivrednim proizvođačima u ostvarivanju stabilnih prinosa.
Posljednjih petnaestak godina na području Međimurja vegetacijska faza klasanja i cvatnje odvijala se u prvoj dekadi mjeseca svibnja. Klasanje i cvatnju usjeva pšenice najranije bilježimo 2014. godine i to 22. travnja (godina s dosta oborina, nižih dnevnih temperatura, puno usjeva oštećeno uzrokovano uslijed širenja žute crtičave hrđe).
Uspoređujući ovu fazu s prosječnim godinama, trenutno usjevi pšenice i ostali ratarski usjevi, kasne u rastu i razvoju nekih 10-15 dana. Na stanje i kašnjenje u vegetacijskim fazama kod ozimih žitarica veliki utjecaj imala je smanjena količina oborina u ožujku ( oko 10 mm oborina kroz cijeli mjesec). Tad se većina ozimih žitarica nalazi u vegetacijskoj fazi busanja. U ovoj fazi razvoja biljke već imaju dovoljno razvijen korijenov sustav kojim mogu usvajati dodane količine dušika kroz prihrane.
Ispiranje dušika utjecat će na prinos
Tradicionalno na našem području prihrane se obavljaju KAN-om. Međutim zbog smanjene količine oborina biljke veći dio dodanog dušika nisu mogle iskoristiti već je on ispran u dublje slojeve tla. Potrebno je naglasiti da se u to vrijeme razvija klas kod ozimih žitarica. Nedostatak ovog hraniva sigurno će utjecati na ostvareni prinos.
U svibnju su zabilježene niže temperature od prosjeka uz povećanu količinu oborina (ovisno o lokalitetu od 127 do 135 mm/m²). Tijekom svibnja bilježimo 17 dana u kojima je padala kiša. Sve žitarice (pšenica, raž, ječam, zob i tritikale) pripadaju porodici trava. Njima odgovaraju stalne oborine i nešto niže temperature u vegetativnim fazama rasta. Zbog nemogućnosti provođenja kvalitetne zaštite od bolesti moguća je, ovisno o vremenskim prilikama do žetve, pojava biljnih bolesti.
Najčešće bolesti ječma su: siva pjegavost (Rhynchosporium secalis) i mrežasta pjegavost ječma (Pyrenophora teres), no možemo pronaći hrđu i pepelnicu.
Sivu pjegavost prepoznajemo po sivim ovalnim pjegama obrubljenim tamnosmeđim rubom na listu. Pjege se obično javljaju na vrhovima plojke i to na donjim listovima. Kasnije bolest prelazi i na gornje listove, a pjege se spajaju i dolazi do sušenja listova. Bolest može prijeći i na pljevice, a gubitak prinosa može biti 30 – 50 %. Za razvoj ove bolesti optimalni uvjeti su temperature između 12 °C i 24 °C. Također i više kiše i rose kao i visoka relativna vlažnost zraka viša od 90 %.
Zbog pogodnih uvjeta za razvoj ove bolesti na usjevima koji nisu zaštićeni možemo pronaći simptome ove bolesti na gornjoj polovini listova biljke. U usjevima ječma i ove godine možemo vidjeti prašnu snijet ječma. Ona se širi u većini slučajeva sjetvom vlastitog, nedorađenog sjemena. U manjem boju slučajeva spore mogu ostati u tlu i pri povoljnim uvjetima nakon sjetve može doći do zaraze usjeva.
Zbog uštede vremena i broja prohoda, poljoprivredni proizvođači često zajedno primjenjuju fungicid, insekticid i folijarnu prihranu te možemo naići na različite fitotoksičnosti. Prije miješanja i primjene sredstava za zaštitu bilja i folijarnih gnojiva svakako je s proizvođačem potrebno provjeriti mogućnosti njihova miješanja.
Očekuju se veće štete
Zbog nemogućnosti pravovremene zaštite pšenice uslijed stalnih oborina, na usjevima pšenice možemo očekivati veće štete uzrokovane fuzarijskim paležom klasa (Fusarium graminearum). Ovaj uzročnik može zaraziti čitav klas ili dio klasa. Zaraženi dijelovi gube zelenu boju, postaju slamnato žuti (bijeli) i na njima se javlja narančasta ili ružičasta prevlaka.
Ova bolest može uzrokovati gubitak prinosa do 50 %, lošu kvalitetu zrna, smanjenje klijavosti zrna. Također utječe i na dizanje tijesta i kvalitetu pekarskih proizvoda. Također, dovodi do pojave mikotoksina koji su štetni u prehrani ljudi i stoke.
Optimalno vrijeme za zarazu ovom bolešću je kraj klasanja i početak cvatnje, pa tretman treba provesti preventivno prije najavljenih oborina. Većina poljoprivrednika u tome griješe jer provode tretman kad je većina prašnika već vidljiva.
Pšenica je samooplodna kultura. U vrijeme kad je vidljiv prašnik oplodnja je završila te je u slučaju povoljnih uvjeta nastupila zaraza. Prilagodba poljoprivrednih proizvođača u provođenju potrebnih agrotehničkih mjera, a u cilju postizanja stabilnih prinosa uzgajanih vrsta, u budućnosti će imati sve veći značaj zbog stalnih promjena vremenskih prilika.
