Ono što su znali poljoprivrednici i stručnjaci na terenu, pokazalo se i kod objave statističkih pokazatelja. Značajno je smanjena proizvodnja žitarica u prošloj godini u odnosu na 2022.

Državni Zavod za statistiku objavio je privremene podatke o proizvodnji žitarica i ostalih usjeva u Hrvatskoj, prema kojima je u 2023.g. proizvodnja pšenice manja za 14,2 posto u usporedbi s 2022. godinom. Pšenica je bila posijana na površini od 170.000 hektara, a proizvedeno je 813.000 tona. Osim pšenice, smanjena je i proizvodnja soje, uljane repice, šećerne repe, zobi i ječma.

Pao je i prosjek prinosa, jer je u 2023.g. po ha proizvedeno tek 4,8 tona, dok je godinu ranije prosjek iznosio 6 t /ha. Manje je zasijano i soje, i to 20 tisuća ha manje nego u 2022. a proizvedeno je ukupno 203 tisuće tona ili 4,1 posto više. Prinos soje po hektaru je ipak bio veći u 2023. g nego godinu prije i iznosio je 2,8 tona prema 2,1 toni u 2022. godini.

I uljana repica bilježi pad. U prošloj godini posijana je na 15 tisuća hektara, dok je u 2022. bilo 22 tisuće ha pod repicom, stoga ne čudi ni ukupno 25,9 % manja količina proizvedene uljane repice (43 tisuće tona) u odnosu na 2022.godinu. Proizvodnja šećerne repe je pala za 12,6 posto, na 500 tisuća tona, ječma za 10,1 posto, na 286 tisuća tona, a zobi za 29,2 posto, na 34 tisuće tona.

Pritom je šećerne repe zasijano na osam tisuća hektara, tisuću hektara manje nego godinu prije, a prirod po hektaru je iznosio 62,5 tona nasuprot 64,4 tone koliko je bio u 2022. godini. Površine pod ječmom su iznosile 71 tisuću hektara, što je osam tisuća hektara više nego godinu prije, uz prirod po hektaru od četiri tone, u odnosu na pet tona u 2022. godini. Zobi je lani zasijano na 13 tisuća hektara ili tri tisuće hektara manje, a prinos po hektaru je bio 2,6 tona nasuprot tri tone u godini prije. No, podaci DZS-a pokazuju kako je povećana proizvodnja kukuruza za zrno i silažnog kukuruza, a u protekloj godini u odnosu na 2022.g. veća je bila i proizvodnja lucerne, krumpira i soje.

Prema procjenama u Hrvatskoj je prošle godine povećana proizvodnja kukuruza za zrno (merkantilni i sjemenski), za 20,2 posto u odnosu na 2022.g., na 1,97 milijuna tona. Posijano ga je na 266 tisuća hektara, dvije tisuće hektara manje nego godinu prije, uz prirod po hektaru od 7,4 tone, nasuprot 6,1 tonu u 2022. godini. Povećana je i procijenjena proizvodnja silažnoga kukuruza, za 24,3 posto, na 952 tisuće tona, a zasijano ga je na 27 tisuća hektara, dvije tisuće manje, uz prirod po hektaru od 35,3 tone, u odnosu na 26,7 tona u 2022. godini. Kako prenosi HINA, rast proizvodnje je zabilježen i kod lucerne, za 9,9 posto na 200 tisuća tona te krumpira, za 9,7 posto na 113 tisuća tona.

Izvor: HINA

Prethodni članakIzmjena natječaja za provedbu intervencije 73.13. Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima
Sljedeći članakTko će kupiti Belje, PIK Vinkovce i VUPIK?
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.