Promjenjivo vrijeme te suša diljem Europe tijekom vegetacijske sezone 2021. godine izravno su utjecali na prisutnost plijesni i mikotoksina u žitaricama i krmivima. Mikotoksini, koje proizvode određene vrste plijesni, zabrinjavaju farmere jer utječu na kvalitetu hrane te zdravlje i produktivnost stoke.

Stručnjaci iz tvrtke Alltech, koja se gotovo 40 godina bavi razvojem prirodnih proizvoda za  zdravlje i hranidbu životinja, izradili su pregled europske žetve za 2021. Godinu sa stvarnim rizikom koji mikotoksini predstavljaju za životinje i proizvođače. U izradi analize Alltech je po prvi put surađivao sa SGS-om, vodećom tvrtkom za testiranje mikotoksina. Ovogodišnja analiza nudi najopsežniji uvid do sada. Kombinira podatke koje je sakupio SGS s rezultatima istraživanja koji je proveo laboratorij za analizu mikotoksina Alltech 37+®. Prikupljeni su podaci za glavne sastojke hrane za životinje na regionalnoj razini. Analiza ukazuje na prisutnost umjerene do visoke razine rizika od mikotoksina.

Rezultati istraživanja temelje se na 1.194 uzorka ječma, pšenice, kukuruza, kukuruzne silaže, travne silaže, sjenaže lucerne, pšenoraži, slame i silaže pšenice i ječma. Uzorci su prikupljeni na farmama i tvornicama stočne hrane diljem Europe (u Rusiji, Španjolskoj, Danskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Irskoj, Bugarskoj, Češkoj, Litvi, Latviji, Grčkoj, Bjelorusiji, Hrvatskoj, Srbiji, Slovačkoj i Ukrajini) i daju reprezentativnu sliku rizika od kontaminacije u svim regijama koji se procjenjuje kao ukupno umjeren do visok.

U svim uzorcima u prosjeku je otkriveno 4,34 mikotoksina. Pri tomu je 98,5 % uzoraka sadržavalo najmanje jedan mikotoksin, a 86,1 % uzoraka dva ili više vrsta mikotoksina. U 87 % uzoraka žitarica pronađeni su trikoteceni tipa B, slično kao i prošle godine. Najveća koncentracija deoksinivalenola (10.914 ppb) otkrivena je u uzorku slame u Danskoj.

24 % od 600 analiziranih uzoraka kukuruza sadržavalo je aflatoksine, što je znatno veći postotak u odnosu na 2020.. To je nešto čega bi proizvođači stočne hrane i farmeri trebali biti svjesni kad izrađuju planove kontrole mikotoksina za nadolazeću sezonu.

U uzorcima kukuruza analiziranih metodom LC-MS/MS, fuzarična kiselina bila je najčešći mikotoksin. Otkrivena je u 96,74 % uzorka, dok su trikoteceni tipa B i fumonizini pronađeni u 90 %, odnosno u 83 % uzoraka.

Visoka razina aflatoksina u Europi

Jedna od ključnih tema koja se pojavila ove godine bila je ukupna visoka razina aflatoksina u uzorcima kukuruza diljem srednje i istočne Europe. To se vjerojatno može pripisati suši koja je negativno utjecala na kvalitetu usjeva u regiji. Određeni broj testiranih uzoraka premašio je zakonske razine mikotoksina. To predstavlja izravan rizik za životinje i izaziva zabrinutost zbog utjecaja na kvalitetu mlijeka. Analiza je također otkrila nizak rizik od mikotoksina na ispitivanim područjima za sitnozrne žitarice kao što su pšenica i ječam.

Ove je godine prvi put testirana reprezentativna količina uzoraka slame za upotrebu u svinjogojstvu. Utvrđen je veći rizik od mikotoksina, pri čemu je DON bio najrašireniji. Primjetan trend posljednjih godina je sve veća prisutnost nove grupe mikotoksina. Dok je prošle godine više od 75 % uzoraka sadržavalo tu skupinu mikotoksina (koja uključuje specifične mikotoksine kao što su bovericin, moniliformin, fomopsin A, alternariol i eniatin A i B), ove su godine kod 77 % uzoraka sitnozrnih žitarica (pšenica, ječam i pšenoraž) pronađene nove grupe mikotoksina. U gotovo 6 % uzoraka sitnozrnih žitarica pronađena je fuzarična kiselina. Ona se navodi zasebno, ali također spada u novu grupu mikotoksina. Fuzarična kiselina ulazi u mnoge interakcije s mikotoksinima i ima sinergijski učinak s drugim mikotoksinima poput fumonizina i moniliformina.

46 % uzoraka žitarica sadržavalo je zearalenon, mikotoksin koji može imati značajan utjecaj na plodnost većine vrsta. Trikoteceni tipa A (T-2 toksin/HT2-toksin), koji su posebno štetni toksini, otkriveni su u nešto manje od 43 % uzoraka. To je potencijalno više od očekivanog s obzirom na sušnije uvjete u velikom dijelu srednje i istočne Europe ove godine. Vrlo visoke razine T-2 toksina (2.545 ppb) otkrivene su ove godine u kukuruzu iz istočne Europe (Ukrajine).

Znamo da uzimanje hrane kontaminirane čak i niskim razinama mikotoksina utječe na zdravlje i performanse životinja. Proizvođači ne bi trebali zanemariti potrebu zaštite od mikotoksina čak ni u situacijama kad je rizik niži, rekla je dr. Radka Borutova, voditeljica europskog odjela tehničke podrške u Alltechovom timu za upravljanje mikotoksinima.

 class=
24 % od 600 analiziranih uzoraka kukuruza sadržavalo je aflatoksine

Kakvo je stanje s krmivima?

Pregled sadrži podatke o kontaminaciji krmiva mikotoksinima. Analizirano je 126 uzoraka silaže kukuruza, travne silaže, silaže od pšenice i ječma te sjenaže lucerne. U uzorcima je u prosjeku otkriveno 3,2 mikotoksina. Pri tomu je 100 % uzoraka sadržavalo najmanje jedan mikotoksin, a 96,8 % uzoraka dva ili više mikotoksina. U 97 % uzoraka pronađeni su trikoteceni tipa B, dok je 95 % uzoraka sadržavalo fuzaričnu kiselinu. Gotovo 50 % krmiva sadržavalo je mikotoksine iz roda Penicillium, a manje od 1 % uzoraka bilo je kontaminirano aflatoksinom B1. Maksimalna koncentracija mikotoksina iz roda Penicillium pronađena je u Ujedinjenoj Kraljevini u travnoj silaži, a koncentracija je bila 3.946 ppb.

Rezultati analiziranih uzoraka krmiva također ukazuju na umjereni do visoki rizik kod mliječnih i mesnih krava i junica. Prema europskim regulatornim tijelima, razine aflatoksina (AfM1) u mlijeku za ljudsku upotrebu ne smiju prelaziti 0,05 ppb (µg/kg). To znači da je u potpunom obroku za životinje ograničena na 5 ppb aflatoksina B1 kad se koristi u hranidbi mliječnih krava. Sva su krmiva (kukuruz, pšenica, DDGS, itd.) ograničena na 20 ppb aflatoksina B1 (UREDBA KOMISIJE (EU) br. 574/2011).

Ovogodišnji vremenski uvjeti u srednjoj i jugoistočnoj Europi (Mađarska, Srbija, Rumunjska, Hrvatska) učinili su ovu zakonsku obvezu pravim izazovom za mliječne farme. Prosječne razine utvrđenih mikotoksina nalaze se ispod razina koje je preporučio EU za svaki od mikotoksina kad se procjenjuju pojedinačno. Ove je godine 4,2 % uzoraka kukuruza premašilo koncentraciju aflatoksina B1 koja je dopuštena u EU-u u sastojcima stočne hrane. To je vrlo visoka učestalost u odnosu na prethodnu godinu, kad je samo 0,36 % uzoraka premašilo dopuštene vrijednosti. Međutim, razina rizika za produktivne vrste koja se temelji na Alltechovom ekvivalentu rizika (REQ) varira od umjerene do visoke kad se uzme u obzir kontaminacija s više vrsta mikotoksina.

 class=
Rezultati istraživanja za 2021. ukazuju na umjerene do visoke razine kontaminacije mikotoksinima diljem Europe

Proizvođači svinja trebali bi biti svjesni da se razina rizika koja se temelji na REQ-u za uzgoj rasplodnih krmača i prasadi smatra umjerenom do visokom. Pri tome je rizik koji je povezan sa sitnozrnim žitaricama (pšenicom i ječmom) uglavnom nizak, dok je tek u pojednim regijama on umjeren do visok. Kad je riječ o peradi, rizik od mikotoksina za roditeljska jata, brojlera i nesilica je umjeren. Rizik povezan sa sitnozrnim žitaricama (pšenicom i ječmom) je pak nizak. U preživača, rezultati analiziranih uzoraka kukuruza i krmiva ukazuju na umjereni do visoki rizik u mliječnih krava.

Utvrđena je značajna razlika u razinama kontaminacije kukuruza i sitnozrnih žitarica (pšenica, ječam). U uzorcima kukuruza pronađeno je prosječno 5,2 mikotoksina, dok je u uzorcima sitnozrnih žitarica pronađeno u prosjeku 3,1 mikotoksina. Ta se odstupanja odražavaju u ekvivalentu rizika (REQ) i riziku od hranjenja određenih vrsta i životinjskih skupina tim sastojcima. Na primjer, za krmače i nazimice uzorci kukuruza iz 2021. predstavljaju veći rizik od mikotoksina, ali kad se iste životinje hrane sitnozrnim žitaricama, rizik od mikotoksina procjenjuje se kao manji.

Rezultati iz Hrvatske

Rezultati ove analize temelje se na 56 uzoraka kukuruza, kukuruzne silaže i kukuruza s velikim udjelom vlage. Uzorci kukuruza pokazuju kontaminaciju deoksinivalenolom i fumonizinima od 100 % (LOQ>20 ppb). Rezultati za Hrvatsku također pokazuju da je 27,5 % uzoraka kukuruza kontaminirano aflatoksinima, a 5 % okratoksinima. Prosječna koncentracija aflatoksina bila je 9 ppb, uz maksimalnu vrijednost od 14 ppb. Te razine zabrinjavaju proizvođače mlijeka jer je maksimalna koncentracija aflatoksina B1 dopuštena u EU-u u potpunom obroku za mliječne krave 5 ppb. Prosječna koncentracija trikotecena tipa B bila je 1,1183 ppb, što može štetiti zdravlju i performansama svinja. T-2 toksin otkriven je u 2,5 % uzoraka kukuruza, a maksimalna koncentracija iznosila je 92 ppb. Maksimalna koncentracija DON-a bila je 3.686 ppb.

U svim prikupljenim uzorcima kukuruzne silaže u Hrvatskoj u prosjeku je otkriveno 5,3 mikotoksina po uzorku, pri čemu je 100 % uzoraka sadržavalo dva ili više mikotoksina. Rezultati iz Hrvatske također pokazuju da je 100 % uzoraka kukuruzne silaže kontaminirano trikotecenima tipa B i fuzaričnom kiselinom.

Prosječna koncentracija fumonizina bila je 1.181 ppb, a najveća koncentracija 2.648 ppb. Razina rizika za kukuruznu silažu za mliječne krave na temelju Alltechovog ekvivalenta rizika (REQ) je umjerena kad se uzme u obzir kontaminacija s više vrsta mikotoksina.

Izvor: Alltech.com

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTeške boje paškog meda
Sljedeći članakKako spriječiti šepavost?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.