Ne tako davno, u tjednu prije Uskrsa, činilo se kako će nakon vrlo nepovoljne prošle godine, ovo biti još jedna financijski izazovna godina za domaće ratare. U tom trenutku cijene žitarica, prvenstveno pšenice i kukuruza, izgledale su prilično depresivne i bile su na niskim razinama. Kada se sve zbrojilo i oduzelo, bio je to jedan ne baš optimističan Uskrs. Međutim, žitarice spadaju u kategoriju burzovnih roba, a kada je tako onda je jedino sigurno da ništa nije sigurno! I doista, od tada do danas, situacija na tržištu se preokrenula. Danas je ona puno povoljnija za proizvođače. Cijene kojima se trenutno špekulira na tržištu ostavljaju prostor i za neku zaradu.
Što se to u međuvremenu dogodilo na tržištu? Nakon mjeseci pada cijena roba na burzama, trend rasta koji je započet krajem ožujka i nastavljen tijekom travnja, u svibnju je dobio svoju pravu potvrdu. Nema više sumnje, nalazimo se u bullish marketu, uz vrlo veliku volatilnost, gdje cijene u jednom danu porastu 10 €/t, da bi zatim sljedeći dan pale 5 €/t ili više.
Trend rasta
U razdoblju od kraja 2022. godine pa sve do Uskrsa ove godine, na burzama je dominirao padajući trend cijena agri roba. Za vrijeme tog dužeg razdoblja pada cijene, fondovi su stvorili rekordnu short (kratku) poziciju na agri robama na burzama. To je predstavljalo rizik da jednog dana dovede do porasta cijene kada se promjene okolnosti i kada fondovi započnu agresivno kupovati natrag ugovore na burzama. I upravo to se dogodilo.
Uslijed nepovoljnih informacija o stanju sjetve i potencijalnog uroda, što se protumačilo kao povećanje rizika koji fondovi jednostavno nisu htjeli prihvatiti, fondovi su odlučili uzeti profite i zatvoriti svoje pozicije zbog čega su cijene na burzama snažno porasle. I ne samo da su zatvorili svoje short pozicije na burzama. Njihova je ukupna pozicija prešla iz neto short pozicije u neto long poziciju. Naravno da su taj trend rasta prihvatili i svi ostali sudionici na burzama te smo danas tu gdje jesmo. U grubo, cijene pšenice i kukuruza na burzama su porasle za više od 50 €/t.
Kašnjenje sjetve
U Rusiji, koja je jedna od najvećih svjetskih proizvođača pšenice, ali još važnije, najveći svjetski izvoznik, situcija je poprilično neizvjesna kada je riječ o procjenama novog uroda pšenice. Nakon prošlogodišnjih više od 90 milijuna tona proizvodnje, ove godine su zadnje procjene uroda nešto više od 80 milijuna tona. Neki stručnjaci već procjenjuju i urod ispod 80 milijuna tona. Osim Rusije, situacija nije idealna niti u Francuskoj. I dok u Rusiji nedostaje kiše, u Francuskoj je ima i više nego što treba, odnosno nedostaje sunca i toplog vremena. Pritom ne treba zaboraviti da je u jesen zasijano manje hektara od planiranog zbog loših vremenskih prilika. Istodobno trenutne kiše koče sjetvu jare pšenice. Slično je i u Njemačkoj.
Kašnjenje sjetve je i u Argentini, a procjene novog uroda kreću se oko 17 milijuna tona (u usporedbi s 15,9 milijuna tona proizvedenih zadnje sezone). U SAD-u sjetva jare pšenice je blizu 90 posto, ali ipak manje od očekivanja tržišta. Stanje ozime pšenice ne baš idealno. Sjetva kukuruza je u skladu s očekivanjima, a sjetva soje iznad višegodišnjeg prosjeka. Povrh navedenih izazova na strani proizvodnje, ne treba zaboraviti niti geopolitičke tenzije i događanja s ukrajinske fronte. Mobilizacija ratno sposobnih ljudi mogla bi imati negativne posljedice na poljoprivredni sektor, a još više na logistički sektor Ukrajine. To svakako treba imati na radaru u narednim tjednima.
Žetva donosi korekciju cijena?
Da bi u uzlaznom trendu cijene nastavile rasti, tržište treba kontinuirano dobivati nove bullish informacije. One onda takav rast hrane i potpiruju. U suprotnom, otvara se mogućnost korekcije i uzimanja profita od strane sudionika na tržištima. Događanja na burzama reflektirala su se i na cijene fizičke robe. One su također porasle, kao i indikacije za otkupne cijene roba novog roda. Ipak, čini se da krajnji potrošači još uvijek nisu u potpunosti spremni prihvatiti ove nove, više cijene roba. Smatraju da će na burzama i na tržištu doći do korekcije, ako ne prije, onda u trenutku žetve uslijed povećane ponude robe na tržištu.
Uz ove nove okolnosti, proizvođači sada imaju više razloga za optimizam i nalaze se u puno boljoj poziciji nego što je to bilo za Uskrs.
Ratari moraju dobro promisliti
Žetva pšenice je pred vratima. Iz navedenih primjera vidimo, da uz promjene u okolini, situacija na tržištu se vrlo brzo može preokrenuti. Pritom, vidimo da ono što se događa na našem lokalnom tržištu nema gotovo nikakvog utjecaja na to kakva će cijena biti, već isključivo kretanja na svjetskim tržištima i događanja u zemljama koji su veliki proizvođači. Premda je ovaj trend rasta pozitivan za proizvođače, ratari se ne smiju opustiti već dobro promisliti što im je sada činiti. Na tržištu postoji još dosta roba starog roda, prvenstveno kukuruza, kako kod nas u Hrvatskoj, tako i u cijeloj regiji.
Logistički kapaciteti će se s dolaskom novog roda smanjiti, odnosno troškovi transporta će izgledno porasti. Isto tako postoji mogućnost da uz povoljnije vrijeme u sljedećim tjednima, situacija na kraju ne bude tako loša u Rusiji, Ukrajini, Francuskoj, Njemačkoj ili SAD-u i da stvarna proizvodnja u tim zemljama bude veća od trenutnih procjena. Ako se to dogodi, to će stvoriti pritisak na cijene roba. Tako bi cijene mogle pasti sa sadašnjih relativno visokih razina na burzama, ali i na fizičkom tržištu. Stoga si ratari trebaju postaviti pitanje: je li sada trenutak da ponude na tržište svoje preostale zalihe i da se u potpunosti fokusiraju na predstojeće žetve?
