Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora je u drugoj dekadi siječnja na 119. sjednici raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona u poljoprivredi.
Na sjednici su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, članica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Vesna Patrlj, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivrede komore Mato Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Zvonimir Širjan, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK-a Petar Pranjić, predsjednik Croatia stočara Branko Bobetić, predstavnici Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore te saborski zastupnici.
Cijene za hrvatsko tržište niže?
U ime predlagatelja na početku sjednice Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom predstavio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak. Naglasio je da nakon zaprimljenih mišljenja Ureda za zakonodavstvo Vlade RH i tijela državne uprave Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trhovačkih praksi u lancu opskrbe hranom ide u drugo čitanje.
Državni tajnik Majdak predstavio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona u poljoprivredi na koji nije bilo komentara.
–Ovim Prijedlogom zakona propisuju se načela postupanja Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanje u slučaju sumnje na prevaru, umjetnog stvaranja uvjeta skukoba interesa, rekao je Majdak.
Naglasio je da je jedna od izmjena Zakona i unaprjeđenje normativnih rješenja u području savjetovanja poljoprivrednika i drugih korisnika potpora uključujući nadogradnju sustava poljoprivrednog savjetovanja u području privatne savjetodavne djelatnosti.
–Usklađene su i odredbe izuzeća od ovrhe. Osigurat će se izuzeće dodijeljenih potpora u poljoprivredi u cjelosti od ovrhe, osim u slučaju ovrhe od strane davatelja potpore, pojasnio je Majdak.
Određene izmjene Zakona u poljoprivredi pozdravila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. Naglasila je kako svima treba biti u interesu smanjenje potencijalnih prevara u korištenju potpora.
–Želimo osigurati namjensko korištenje potpora. Jako je važno da se potpore koriste na pravilan način kako bi omogućile konkurentnost hrvatske poljoprivrede, zaključila je Petir.
Najavila jer i da će stručne službe pripremiti prijedlog amandmana o kojima će se raspravljati te će se glasati o njima i o Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
Predsjednik Odbora za ratarstvo HPK-a Petar Pranjić je istaknuo kako je neshvatljivo da pojedine kompanije formiraju cijene za hrvatsko tržište, a cijene na europskim burzama su 50 do 60 posto veće.
–Gdje je zakon da spriječi takve stvari ili da opomene kompanije koje to rade?, zapitao je Pranjić.
Osvrnuo se i na kazne trgovačkih društava vezano za nepoštenu trgovačku praksu. Smatra kako nije dovoljno samo kazniti nekoga sa 1 800 eura, a prouzrokuje štetu od milijun eura, nego treba i obeštetiti onoga tko je podnio prigovor. Naglasio je da obeštećenje podnositelja prigovora vezano uz nepoštenu trgovačku praksu treba unijeti u Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi.
Krizni fond za obeštećenje poljoprivrednika
–Ministrici poljoprivrede smo predložili jedan krizni fond kojim bi se u slučaju poremećaja cijena na tržištu ili elementarnih nepogoda koristila sredstva za obeštećenje poljoprivrednika. Svi sektori u Hrvatskoj pooljoprivrednoj komori su se složili da se iz zakupa poljoprivrednog zemljišta izdvaja 30 posto u krizni fond, rekao je Pranjić.
Predsjednik Croatiastočara Branko Bobetić je istaknuo da Francuska jedina država članica Europske unije koja ima agenciju za praćenje odnosa u cijenama u cijelom lancu od primarnog proizvoda, prerađivača do trgovca. Naglasio je kako je bila ideja da francuski model imaju i druge države članice Europske unije, a tome se protivila krovna europska udruženja trgovaca, ali i krovna udruženja nekih prerađivača.
–Zahvaljujući tom modelu Francuska je u dvije tri godine inflacije bila zemlja koja je imala najnižu stopu inflacije kad je hrana u pitanju, ističe Bobetić.
Predsjednik Ceha za poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore Vladimir Bais tvrdi da je Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi donesen sa zakašnjenjem.
Upozorio je da zbog nepoštenih trgovačkih praksi u raznim sekorima je izgubljeno puno proizvođača. No smatra da je donošenjem ovog zakona je promijenjena situacija na tržištu u pozitivnom smislu, pogotovo tvrdi da ima pomaka što se tiče akcijskih cijena i akcijskih nabava.
Član Uprave Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić istaknuo je da od nastanka hrvatske države nepoštena trgovačka praksa je prisutna u svim segmentima, od primarne proizvodnje do prodaje poljoprivrednih proizvoda. Složio se da su donošenjem Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse vidljivi određeni pomaci.
Spomenuo je da u sektoru ratarstva u prodaji primarnih poljoprivrednih proizvoda kad je riječ o žitaricama i uljaricama bilo je možda nepoštenih trgovačkih praksi. Naglasio je da se godinama doslovce radio akcijski otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda kad je riječ o žitaricama i uljaricama.
–Mislim da se Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi najviše bazirao u dijelu kad imamo primarne poljoprivredne proizvode koji se direktno prodaju trgovačkim lancima. U Hrvatskoj nemamo nekav model u odnosu cijena u proizvodnji od početka do kraja prerade. Toga nemamo i to je doista veliki prostor da svatko može na neki način izračunati što je njegov trošak proizvodnje. U konačnici najlošije prođe onaj koji otkupljuje, rekao je Brlošić.
Zamjenik predsjednika Odbora za ratarstvo HPK-a Slavimir Brkić upozorio je na slabu kontrolu ,,protoka žitaricaʺ i ostalih roba iz trećih zemalja pogotovo iz Ukrajine.
–Zamjerka proizvođača je kasna, slaba i možda neadekvatna angažiranost Ministarstva poljoprivrede, a onda i Vlade u zaštiti proizvođača. Kroz određeno razdoblje prije žetve u tijeku i nakon žetve brojnim dokumentima smo dokazali da to nije samo roba u tranzitu kroz Hrvatsku, nego da se radi o velikim količinama koje ostaju na našem tržištu. Veliki otkupljivači su iskoristi trenutak da nas proizvođače možda ucijene s niskim otkupnim cijenama, rekao je Brkić.
Naveo je da su Bugarska, Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka 15.siječnja zatražile zaštitu od Europske komisije vezano uz otklanjanje poremećaja na tržištu žitarica koji je izazvao jeftin ukrajinski uvoz.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je istaknula kako Odbor cijelo vrijeme upozorava da treba donijeti zakonodavstvo kojim se neće narušavati red na zajedničkom tržištu i ulaziti u sukob s pravilima Europske unije. No, tim zakonodavstvom kako je rekla treba maknuti anomalije i dati zaštitu domaćim proizvođačima.
–Smeta nas što na naše tržište ulaze proizvodi iz drugih država članica Europske unije, iz trećih zemalja koji su ispod proizvodne cijene. Nije mi jasan odgovor da kao nepoštenu trgovačku praksu ne možemo utvrditi stavljanje proizvoda na tržiste ispod proizvodnih cijena zato što ne možemo izračunati proizvodnu cijenu.
–Odgovor koji smo dobili čini se da nije do kraja promišljen. Jasno je da ako netko iz određene države članice uvezao svinjetinu ili junetinu po cijeni koja je niža od proizvodne cijene i stavio je na naše tržište, naš proizvođač ne može toliko spustiti svoju cijenu da bi konkurirao , a s druge strane je ista svinjetina ili junetina iz te zemlje u koju je uvezena po cijeni u trgovačkom lancu po kojoj je i naša domaća ovdje. Znači netko namjerno ruši cijene naših proizvoda i stavlja na tržište nešto što je upitno, rekla je Petir. Naglasila je da se mora pronaći način da se riješi problem.
Spomenula je kako je Odbor poslao upit Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja može li se smatrati nepoštenom trgovačkom praksom ili na neki način sankcionirati praksa kada se stavlja na tržište isti proizvod u istom trgovačkom lancu u različitoj državi članici Europske unije po različitoj cijeni.
Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Zvonimir Širjan je istaknuo da u nekim europskim zemljama se ne mogu kupiti proizvodi iz drugih zemlja dok imaju svoje proizvode, a kad nemaju proizvode onda im se prodaje po povoljnoj cijeni.
–Kod nas se uvozi i kada imamo puno proizvoda da se kupi još jeftinije. Danas se uvozi mlijeko u Hrvatsku skuplje nego što se otkupljuje od poljoprivrednih proizvođača i seljaka. Smatram da sastavni dio Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi mora biti i Zakon o uređenju tržišta, jedno bez drugog ne ide, kazao je Štirjan.
Ratarima država treba pomoći
Saborski zastupnik Nikša Vukas smatra da je ratarstvo najveća žrtva u hrvatskoj poljoprivredi, jer se najlakše manipulira. Naglasio je da ratarima država treba pomoći kao što se pomoglo ostećenim proizvođačima zbog svinjske kuge.
–Ratari svoje proizvode prodaju hrvatskim tajkunima po jeftinim cijenama, a onda država uvozi izvana proizvode ili kupuje proizvode od tajkuna i puni robne rezerve, upozorio je Vukas.
Saborski zastupnik Goran Ivanović je rekao da se zalaže za proizvođače. Naglasio je da onaj koji proizvodi hranu mora dobiti adekvatnu nadoknadu za cijenu rada i uloženo, a ne da trgovci zarađuju.
Smatra da je čak i nemoguće spriječiti nepoštenu trgovačku praksu jer se kako je rekao radi o ljudima koji se ponašaju kao na razini mafijaških organizacija.
–Moramo se posvetiti zaštiti domaće proizvodnje, naših velikih proizvođača koji regeneriraju 60 posto ukupne proizvodnje prehrambene industrije, ali i malih proizvođača, poručio je Ivanović.
