| Sponzorirani prilog |
Gnojidba ozimih usjeva može se podjeliti na osnovnu gnojidbu, startnu gnojidbu i prihranu. U svakom tom segmentu podjeljenih gnojidbi od iznimne važnosti je određivanje količine i oblika gnojiva te vremena i načina primjene.
Osnovna gnojidba
Osnovnom gnojidbom ozimih žitarica gnojiva se unose u tlo na dubinu oranja. Za tu namjenu se koriste NPK formulacije gnojiva s povećanim sadržajem fosfora i kalija, a to su NPK 5-15-30, NPK 7-20-30 i NPK (MgO) 8-16-24 (2). Prilikom osnovne gnojidbe u tlo se unosi cijela količina potrebnih hraniva. Iznimka su tla gdje su mogući gubtci hraniva, kao što je slučaj s laganim tlima, plitkim tlima ili uslijed velike količine oborina. U tom slučaju u osnovnoj gnojidbi se unosi 60% ukupno potrebnih količina fosfora i kalija, a ostatak se dodaje u predsjetvenoj ili startnoj gnojidbi. Dakle, na plodnim tlima količina hraniva u gnojidbi je niža i može se primjeniti jednokratno, dok se na siromašnim tlima primjenjuje veća količina hraniva u dva navrata, tj. u osnovnoj gnojidbi i predsjetvenoj. Važno je naglasiti da se do sjetve u tlo treba unijeti kompletna količina fosfora i kalija kroz osnovnu i predsjetvenu gnojidbu kako bi se biljke što bolje i što dublje ukorijenile, a to će im pomoći kasnije jer će moći koristiti vodu i u njoj otopljena hraniva iz dubljih slojeva tla u razdobljima suše kad su hraniva u površinskom sloju tla biljci potpuno nepristupačna.
Fosfor stimulira razvoj korijena
Fosfor je hranjivo koje stimulira razvoj korijenovog sustava, važan je i zato što fosfor u tlu pospješuje korištenje fosfora iz endosperma sjemena pa ubrzava razvoj biljke, cvatnju i zriobu. Dovoljne količine fosfora i dušika imaju i znatan utjecaj na oplodnju, pa su klasovi puniji, a zrno teže. Kalij je navažniji za stabilizaciju kakvoće. Sudjeluje u reguliranju primanja i otpuštanja vode tako da povoljno djeluje na nedostatak kao i na suvišak vlage. Njegova važna uloga je i u povećanju otpornosti biljaka na mraz, polijeganje, sušu i gljivične bolesti.
Dušik – za bolji početni rast
Za što bolji početni porast potrebna je i manja količina dušika tako da njega do sjetve unosimo 1/3 od ukupne količine. Dušik je sklon ispiranju zato ga u jesen koristimo manje dok će se veći dio davati u proljeće kada će i porast biljaka i potrebe za dušikom biti veće. Ako se zaorava veća količina žetvenih ostataka potrebna je gnojidba većom količinom dušika u oranju jer se tada značajna količina dušika utroši za potrebe mikroorganizama koji obavljaju proces razgradnje organske tvari. Kad se zaorava slama treba dodati 1 kg dušika na svakih 100 kg slame. Zbog specifičnosti svake pojedine ozime žitarice gnojidbu treba prilagoditi njenim potrebama. Tako će se za zob, koja je sklona polijeganju, a istovremeno je u stanju jako dobro koristi hranjiva iz tla primjeniti niže količine mineralnih gnojiva. Tritikale je također skromnijih zahtjeva prema gnojidbi. Ječam osobito dobro reagira na osnovnu i predsjetvenu gnojidbu, a pšenica sa visokim genetskim potencijalom rodnosti zahtjeva i dobru gnojidbu.
