Početkom srpnja u HAPIH-ovom Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u nacionalno ovlaštenom tijelu za nadzor sjemenske proizvodnje i izdavanje certifikata, održan je redoviti godišnji sastanak dorađivača i dan otvorenih vrata prijavljivača post registracijskih pokusa strnih žitarica i soje.

Sastanak je otvorio dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice za istraživanje i međunarodnu suradnju pozdravivši u ime HAPIH-a sve sudionike sastanka te ih je upoznao s proizvedenim i certificiranim količinama sjemena u RH. Najveće ukupne količine certificiranog sjemena čine žitarice (84,5 posto), slijedi industrijsko bilje (14,4 posto) i sve ostalo bilje (1,1 posto).

Ukupno je certificirano u 2021. godini 76.650 tona sjemena s 41 različitom biljnom vrstom. Količine certificiranog sjemena su porasle za 16.990 tona u proteklih nekoliko godina. Tako se Hrvatska vratila na one količine koje je imala prije ulaska u EU. Porast certificirane količine sjemena u odnosu prema prošloj godini iznosi 3.112 tona. Sama sjemenska proizvodnja je na razini prošle godine.

Porast certificiranih količina sjemena u 2021. godini bilježe ozima pšenica, ječam ozimi, soja i druge kulture. Najveći problem sa proizvodnjom i opskrbom sjemena je kod povrća, a razlog je nepostojanje oplemenjivačkog-selekcijskog rada i organizirane proizvodnje.

Hrvatska je treća zemlja u EU po certificiranim količinama sjemena soje. Deveti smo po količinama ozime pšenice i jedanaesti po količinama kukuruza. Proizvodnja sjemena u Hrvatskoj pokazala se ključnom u doba koronakrize. Proizvođačima su osigurane dostatne količine sjemena za najvažnije ratarske kulture po realnim i u pravilu nižim cijenama u odnosu na uvezeno sjeme.

količine certificiranog sjemena
Sudionici skupa obišli su kontrolna polja strnih žitarica i post registracijskih pokusa strnih žitarica i soje

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOkrugli stol „Budućnost Hrvatske industrije šećera“
Sljedeći članakMuškat momjanski postao 18. hrvatsko zaštićeno vino
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.