Poljoprivredne kulture koje sijemo ili sadimo na šire međuredne razmake u proljetnom razdoblju ubrajamo u okopavine, a najznačajnije su: kukuruz, šećerna repa, soja, suncokret i krumpir. Potrebe ovih kultura za hranivima ovise prvenstveno o kemijskoj analizi tla, potrebi biljaka za pojedinim hranivom, gnojidbi predkulture i planiranim prinosima.
U gnojidbi okopavina, veće količine osnovnih hranjivih tvari, fosfor i kalij, unosimo zajedno s osnovnom obradom tla u jesen, dok prije sjetve ili sadnje unosimo manje količine fosfora i kalija, a veće količine dušika.
Predsjetvena i startna gnojidba preporuča se kod sjetve, odnosno sadnje poljoprivrednih kultura u hladna, vlažna i tla niske plodnosti, kako bi biljke u ranom porastu imale dovoljno hranjivih tvari u neposrednoj blizini korijena.
Od hraniva, dušik (N) i fosfor (P) su značajni elementi ishrane biljaka u predsjetvenoj i startnoj gnojidbi. Dok je kalij (K) bitan za teža i hladna tla, koja ga čvrsto vežu (fiksiraju), ili za lagana i pjeskovita tla, gdje može doći do njegova gubitka tijekom jeseni ili zime. U ranom porastu usjeva dovoljna raspoloživost dušika u otopini tla povoljno utječe na njihov brzi rast i razvoj tijekom vegetacije, ranije sazrijevanje i veći prinos. Dostupan fosfor u sjetvenom sloju tla proljetnih usjeva osigurava nerazvijenom korijenu mladih biljaka njegov rast i razvoj, posebice u hladnim, nepropusnim i tlima kisele reakcije.
Predsjetvena ili gnojidba prije sadnje
Predsjetvena ili gnojidba prije sadnje okopavina obavlja se u rano proljetnom razdoblju prilikom zatvaranja zimske brazde. U predsjetvenoj gnojidbi unosi se veći udio dušika i manji udio fosfora i kalija od ukupnih potreba u gnojidbi okopavina.
Od mineralnih kompleksnih gnojiva u predsjetvenoj ili gnojidbi prije sadnje primjenjuju se formulacije s približno jednakim udjelom biljnih hraniva, dušika, fosfora i kalija, kao što su NPK 15-15-15 iliNPK (S) 15-15-15 (3) ili NPK 20-10-10 ili NPK (MgO) 13-10-12 (4) ili NP 20-20 u količinama 200-250 kg/ha.
Ako su ukupne količine fosfora i kalija, te manje količine dušika unesene u osnovnoj gnojidbi okopavina tijekom jeseni, u predsjetvenoj gnojidbi mogu se unijeti preostale ukupne potrebe okopavina za dušikom. Prije pripreme tla za sjetvu unose se dušična gnojiva u amidnom ili amonijskom obliku, kao što je UREA ili UAN ili Petrokemijas, jer nema opasnosti od gubitka dušika ispiranjem i isparavanjem, i takav oblik dušika je produženog djelovanje te može izostati prihrana. Predsjetvenom gnojidbom mogu se unijeti dušična gnojiva sporijeg djelovanja UREA N 46 u količini 100-150 kg/ha ili UAN N 30 u količini 120-170 l/ha ili Petrokemijas (20 N + 24 S) u količini 200-250 kg/ha. Navedena dušična gnojiva se ne primjenjuju u usjevima soje gdje je sjeme inokulirano bakterijama koje vežu dušik iz zraka. Na nagnutim i lakše propusnim tlima, gdje postoji opasnost iznošenja i ispiranje dušika, potrebno je primijeniti dušičnu gnojidbu u predsjetvenoj pripremi tla i u prihrani.
Startna gnojidba
U startnoj gnojidbi unose se manje količine NPK gnojiva, s približno jednakim udjelom hraniva, u neposrednoj blizini sjemena kod sjetve ili korijena (gomolja) kod sadnje, kako bi se osigurala dobra raspoloživost hranjivih tvari u najranijem porastu i razvoju biljaka. Gnojiva se ovom gnojidbom unose deponatorima na sijaćicama u trake, tako da su granule položene u tlo 5-10 centimetara sa strane i ispod sjemena.
U startnoj gnojidbi mogu se primijeniti formulacije gnojiva: NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10 ili NPK (S) 15-15-15 (3) ili NPK (MgO) 13-10-12 (4) ili NP 20-20u količinama 100-150 kg/ha.
Predsjetvenu i startnu gnojidbu ne smijemo zamijeniti s osnovnom gnojidbom jer njome unosimo manje količine potrebnih hraniva za rast i razvoj biljke, te oslanjanjem samo na predsjetvenu ili startnu gnojidbu bez osnovne možemo očekivati i manji prinos kultura.
