Poljoprivredne kulture koje sijemo ili sadimo na šire međuredne razmake u proljetnom razdoblju ubrajamo u okopavine, a najznačajnije su: kukuruz, šećerna repa, soja, suncokret i krumpir. Potrebe ovih kultura za hranivima ovise prvenstveno o kemijskoj analizi tla, potrebi biljaka za pojedinim hranivom, gnojidbi predkulture i planiranim prinosima.

U gnojidbi okopavina, veće količine osnovnih hranjivih tvari, fosfor i kalij, unosimo zajedno s osnovnom obradom tla u jesen, dok prije sjetve ili sadnje unosimo manje količine fosfora i kalija, a veće količine dušika.

Predsjetvena i startna gnojidba preporuča se kod sjetve, odnosno sadnje poljoprivrednih kultura u hladna, vlažna i tla niske plodnosti, kako bi biljke u ranom porastu imale dovoljno hranjivih tvari u neposrednoj blizini korijena.

Od hraniva, dušik (N) i fosfor (P) su značajni elementi ishrane biljaka u predsjetvenoj i startnoj gnojidbi. Dok je kalij (K) bitan za teža i hladna tla, koja ga čvrsto vežu (fiksiraju), ili za lagana i pjeskovita tla, gdje može doći do njegova gubitka tijekom jeseni ili zime. U ranom porastu usjeva dovoljna raspoloživost dušika u otopini tla povoljno utječe na njihov brzi rast i razvoj tijekom vegetacije, ranije sazrijevanje i veći prinos. Dostupan fosfor u sjetvenom sloju tla proljetnih usjeva osigurava nerazvijenom korijenu mladih biljaka njegov rast i razvoj, posebice u hladnim, nepropusnim i tlima kisele reakcije.

Predsjetvena ili gnojidba prije sadnje

Predsjetvena ili gnojidba prije sadnje okopavina obavlja se u rano proljetnom razdoblju prilikom zatvaranja zimske brazde. U predsjetvenoj gnojidbi unosi se veći udio dušika i manji udio fosfora i kalija od ukupnih potreba u gnojidbi okopavina.

Od mineralnih kompleksnih gnojiva u predsjetvenoj ili gnojidbi prije sadnje primjenjuju se formulacije s približno jednakim udjelom biljnih hraniva, dušika, fosfora i kalija, kao što su NPK 15-15-15 iliNPK (S) 15-15-15 (3) ili NPK 20-10-10 ili NPK (MgO) 13-10-12 (4) ili NP 20-20 u količinama 200-250 kg/ha.

Ako su ukupne količine fosfora i kalija, te manje količine dušika unesene u osnovnoj gnojidbi okopavina tijekom jeseni, u predsjetvenoj gnojidbi mogu se unijeti preostale ukupne potrebe okopavina za dušikom. Prije pripreme tla za sjetvu unose se dušična gnojiva u amidnom ili amonijskom obliku, kao što je UREA ili UAN ili Petrokemijas, jer nema opasnosti od gubitka dušika ispiranjem i isparavanjem, i takav oblik dušika je produženog djelovanje te može izostati prihrana. Predsjetvenom gnojidbom mogu se unijeti dušična gnojiva sporijeg djelovanja UREA N 46 u količini 100-150 kg/ha ili UAN N 30 u količini 120-170 l/ha ili Petrokemijas (20 N + 24 S) u količini 200-250 kg/ha. Navedena dušična gnojiva se ne primjenjuju u usjevima soje gdje je sjeme inokulirano bakterijama koje vežu dušik iz zraka. Na nagnutim i lakše propusnim tlima, gdje postoji opasnost iznošenja i ispiranje dušika, potrebno je primijeniti dušičnu gnojidbu u predsjetvenoj pripremi tla i u prihrani.

Startna gnojidba

U startnoj gnojidbi unose se manje količine NPK gnojiva, s približno jednakim udjelom hraniva, u neposrednoj blizini sjemena kod sjetve ili korijena (gomolja) kod sadnje, kako bi se osigurala dobra raspoloživost hranjivih tvari u najranijem porastu i razvoju biljaka. Gnojiva se ovom gnojidbom unose deponatorima na sijaćicama u trake, tako da su granule položene u tlo 5-10 centimetara sa strane i ispod sjemena.

U startnoj gnojidbi mogu se primijeniti formulacije gnojiva: NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10 ili NPK (S) 15-15-15 (3) ili NPK (MgO) 13-10-12 (4) ili NP 20-20u količinama 100-150 kg/ha.

Predsjetvenu i startnu gnojidbu ne smijemo zamijeniti s osnovnom gnojidbom jer njome unosimo manje količine potrebnih hraniva za rast i razvoj biljke, te oslanjanjem samo na predsjetvenu ili startnu gnojidbu bez osnovne možemo očekivati i manji prinos kultura.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLabudolika guska – jako plodna
Sljedeći članakKokosnjača
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.