U ishrani uljane repice neophodan je unos osnovnih hraniva – dušika, fosfora, kalija i sumpora, kako bi se osigurao rast i razvoj, te planirani prinos usjeva. Hraniva fosfor i kalij unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi uljane repice. Manje količine dušika i sumpora unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi, a veće količine ovih hraniva unose se prihranom tijekom početnog proljetnog porasta, pa sve do početka cvatnje uljane repice.
Dušik u ishrani uljane repice povećava indeks površine lista, rast i razvoj vegetativnih dijelova biljke, broj cvjetnih grana i cvjetova, te broj zametnutih mahuna i prinos sjemena. Dobra ishranjenost uljane repice dušikom utječe na povećanu fotosintetsku aktivnost i sintezu proteina, te omogućuje stvaranje bogatog uroda.
Sumpor u ishrani uljane repice povećava kvalitetu sjemena, odnosno sadržaj ulja u zrnu, zatim sintezu klorofila i proteina, te utječe na rast biljnih organa osobito reproduktivnih. Dušik u ishrani uljane repice povećava broj mahuna po biljci, dok sumpor utječe na povećanje broja sjemenki po mahuni.
Prva prihrana
Dušik i sumpor uljana repica vrlo brzo usvaja u početnim fazama rasta, pa sve do sredine cvatnje, jer u vrlo kratkom razdoblju proljetnog porasta stvara veliku organsku masu, odnosno suhu tvar. U prihrani uljane repice, koja se može obaviti u dva obroka, ova hraniva unose se ravnomjernom raspodjelom dušičnih i dušično sumpornih gnojiva po površini tla. Prva prihrana obavlja se prilikom kretanja vegetacije, odnosno treće dekade veljače, kad se regenerira korijenov sustav, da se potakne rast i razvoj uljane repice nakon zime. U ovoj prihrani primjenjuju se dušična ili dušično sumporna gnojiva u lako pristupačnom obliku, kao što je amonijski i nitratni oblik dušika, odnosno KAN ili ASN.
Druga prihrana
Druga prihrana uljane repice obavlja se u razdoblju pojave prvih cvjetnih pupova iz rozete listova repice, odnosno dva do tri tjedna iza prve prihrane. Prihranom u ovoj fazi razvoja uljane repice povećava se lisna masa i fosintetska aktivnost, što osigurava stvaranje većeg broja cvjetnih pupova, zametnutih mahuna i sjemena u mahunama. U ovoj prihrani, osim navedenih gnojiva koja se primjenjuju u prvoj prihrani, može se primijeniti dušično sumporno gnojivo, odnosno amonijev sulfat iz palete proizvoda Petrokemije pod nazivom PETROKEMIJas.
KAN N (MgO) 27 (4,8) – Kalcijev amonijev nitrat
Dušično mineralno gnojivo u priliranom ili granuliranom obliku. Sadrži 27 % dušika (N) od čega je 13,5 % u nitratnom i 13,5 % u amonijskom obliku, te sadrži 4,8 % magnezija (MgO) i 6,7 % kalcija (CaO). Primjenjuje se u prihrani svih poljoprivrednih kultura i na svim tipovima tla, te posebice na kiselim tlima, jer sadrži dosta kalcija i magnezija. Brzo i lako pristupačan biljkama zbog povoljnog omjera nitratnog i amonijskog dušika. Primjenjuje se u prvoj prihrani uljane repice u količini 200-250 kg/ha, dok se u drugoj prihrani unosi u količini 150-200 kg/ha.
ASN (26 N + 15 S) – Amonijev sulfonitrat
Dušično sumporno mineralno gnojivo u granuliranom obliku. Sadrži 26 % dušika (N) od čega je 6% u nitratnom i 20% u amonijskom obliku, te sadrži 15 % sumpora (S) u sulfatnom obliku. Brzo i lako pristupačan biljkama zbog povoljnog omjera nitratnog i amonijskog dušika, te sulfatnog oblika sumpora. Učinkovit je kod primjene po površini tla, jer ne hlapi, te u hladnim i sušnim uvjetima. Primjenjuje se u prihrani svih poljoprivrednih kultura i na svim tipovima tla, posebice na tlima gdje je onemogućeno unošenje gnojiva mehanizacijom u tlo. U prvoj prihrani uljane repice primjenjuje se u količini 200-250 kg/ha, dok se u drugoj prihrani unosi u količini 150-200 kg/ha.
PETROKEMIJas (20 N + 24 S) – Amonijev sulfat
Dušično sumporno mineralno gnojivo u granuliranom obliku. Sadrži 20 % dušika (N) u amonijskom obliku i 24 % sumpora (S) u sulfatnom obliku. Gnojivo je vodotopivo i hraniva su lako pristupačna biljkama. Ekološki je prihvatljivo, jer se amonijevi ioni vežu na čestice tla i ne dolazi do gubitka dušika iz tla ispiranjem ili isparavanjem. Primijenom na slabo alkalnim i alkalnim tlima snižava visoku pH reakciju tla i na taj način oslobađa fosfor iz teško topivih spojeva, te omogućuje dostupnost mikrohraniva bora (B), cinka (Zn), mangana (Mn) i željeza (Fe). Primjenjuje se u predsjetvenoj i startnoj gnojidbi, te u prihrani svih poljoprivrednih kultura. U prihrani uljane repice preporuča se primjena u drugoj prihrani u količini 200-250 kg/ha.
Količina i odnos pojedinih hraniva u prihrani uljane repice ovisi o plodnosti tla, prethodnim gnojidbama, pretkulturi, svojstvima pojedine sorte ili hibrida, planiranom prinosu i fazi razvoja biljke. Prihranom se postiže pozitivan učinak gnojidbe samo kad uljana repica ima dostupnu optimalnu količinu lako pristupačnih hraniva.