Prije podizanja voćnjaka obavlja se kemijska i fizikalna analiza tla, kojom se odredi koncentracija pojedinih hranjiva i reakcija tla, a na temelju nje i količina mineralnih gnojiva i moguća mjera kalcizacije. Ako su fizikalna svojstva nepovoljna poput teških, zbitih i vlažnih tala, potrebno ih je što prije popraviti odgovarajućim agrotehničkim zahvatima. Teška tla bogatija su hranjivima, ali ne odgovaraju ni trešnji ni višnji. Pogodnija su lakša tla, iako sadržavaju manje hranjiva, prije sadnje opskrbimo ih hranjivima koja su nedostatna. Kod podizanja voćnjaka dodajemo makroelemente; P2O5 fosfor, K2O kalij, CaO kalcij i MgO magnezij. Dobro opskrbljena tla, koja sadržavaju oko 30 mg P2O5 i više od 40 mg K2O, na 100 g tla nije potrebno gnojiti. Često se u voćnjaku javlja i nedostatak sumpora, bora, bakra, željeza, mangana i cinka. Njihov nedostatak možemo spriječiti istovremeno unošenjem mineralnih gnojiva, koja uz dušik, fosfor i kalij sadržavaju sekundarna hranjiva, poput NPK 5-20-30 + 26 SO3, ili primjenom soli mikroelemenata koje je najjednostavnije dodavati putem lista, a nalaze se u zajedničkoj smjesi otopina makro i mikrohranjiva (Fertina V, Fertina C i slično), ili zasebno, poput željeza u Fertini Fe i bora u Fertini B.
Dušik je jedan od elemenata koji najviše utječe na rast i izravno na rodnost. Njega voćka djelomice dobiva razgradnjom humusnih tvari, koje smo unijeli stajskim gnojem (ili tresetom) prije sadnje. Zatravljeni voćnjak velik je izvor dušika, koji se oslobađa mineralizacijom organske tvari. Dušik iz mineralnih gnojiva, poput amonij nitrata, uree, amonij sulfata, KAN-a, UAN-a dodajemo tijekom aktivnog rasta u nekoliko obroka (dva do tri puta). Količine unosa ovise o opskrbljenosti tla, starosti drveta, oborinama, prirastu i rodnosti. Pritom moramo znati da je u prvim godinama povećana potreba za tim hranjivom, zbog intenzivnog vegetativnog rasta do konačnog oblikovanja skeleta. Zbog jače bujnosti, kod višnje je istaknutija potreba za dušikom u odnosu na trešnju. Mladim voćkama dodajemo 30 40 kg/ha N, a starijima u rodnosti 60 140 kg/ha N. Optimalna količina dušika u listu kreće se od 2,2 do 3,4% obračunato na suhu tvar lista.
Fosfor je element koji se teže ispire i slabo je pokretan u tlu. Višnje i trešnje u prvim godinama traže 30 kg/ha P2O5, a kasnije tijekom rodnosti 60 90 kg/ha. Sadržaj fosfora u listu trebao bi se kretati od 0,16 do 0,40% na ukupnu suhu tvar lista.
U prvim godinama razvoja potrebe za kalijem iznose 60 kg/ha, a u punoj rodnosti iznosi 150 200 kg/ha. Sadržaj kalija u listu trebao bi se kretati od 1,0 do 3,0% ukupne suhe tvari lista.
Radi čvrstoće plodova, preporučljivo je dodavati kalcij prskanjem kao kalcijev klorid ili kalcijev nitrat (Fertina Ca u koncentraciji 1% otopine) u nekoliko navrata tijekom rasta ploda.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPaša peradi višestruko korisna
Sljedeći članakUskrsni jelovnik
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.