Završetak rezidbe jabuke najbolje je vrijeme da procijenimo potrebu za dušičnim gnojivima za narednu vegetaciju. Zašto? Gnojidba jabuke je usko vezana sa rezidbom. Svaka jača rezidba pojačava bujnost, baš kao i jača gnojidba. Nasuprot tome, slaba rezidba i slaba gnojidba smanjuju bujnost.

Jači rez potiče bujnost, slabiji rez potiče rodnost. Potrebno je uskladiti jačinu rezidbe i jačinu gnojidbe dušičnim gnojivima za svaku sortu u nasadu.

Potrebno je naći odgovarajuću ravnotežu

Energija korijena rasporedit će se u slučaju jake rezidbe na manji broj pupova. Tako će rast novih grana po pojedinačnom pupu bit će bujniji. Blaga rezidba ostavlja veliki broj pupova. Tako se hraniva i energija raspoređuju na veći broj pupova i dobijemo kraći prirast po pupu. Uvijek je potrebno pronaći odgovarajuću ravnotežu.

Rezidba mora biti vrlo usklađena s gnojidbom i prihranom i njima utječemo na ravnotežu između rasta i rađanja. U praksi su česte pogreške da se previše bujna stabla jako orezuju, posebice Jonagold, Mutsu i Fuji. Potrebno je upravo suprotno – ostaviti što veći broj slabijih i umjereno bujnih grana kako bi se energija korijena rasporedila na što više potrošača, a da krošnja ne bude opet pregusta.

Stalna obnova rodnog drva

Rodno drvo jabuke, kod najvećeg broja sorata razvija se kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine ukoliko je kod rezidbe ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom utoliko ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa. Tako rodno drvo postaje trogodišnje, četverogodišnje i tako dalje sve dok ne ostari i počne davati plodove slabije kvalitete. Zadatak rezidbe uz održavanje uzgojnog oblika je stalna obnova rodnog drva, koja počinje od rasta novih kraćih jednogodišnjih grana. Bez rasta i uzgoja novih jednogodišnjih grana nemoguća je obnova rodnog drveta. 

Ako su jednogodišnje grane prejake, dužine 50 – 100 cm, voćnjak je pregnojen i dušična gnojiva je potrebno smanjivati ili izostavljati. Ukoliko su jednogodišnje grane duljine svega 5 – 10 cm, utoliko voćnjak treba jače prihraniti dušičnim gnojivima. Najbolja duljina jednogodišnjih grana s kvalitetnim terminalnim cvjetnim pupom, koje neprikraćene ostavljamo za pripremu rodnog drveta je 20 – 30 cm. Idealno je kad tijekom zimske rezidbe možemo na stablu ostaviti desetak ovakvih jednogodišnjih grana smještenih na ograncima bliže središnjoj provodnici ili deblu.

Kako prihraniti u proljeće?

Proljetna prihrana dušičnim gnojivima u proljeće 2023. u biti je kvalitetna priprema rodnog drva za 2025. Jednogodišnje grane koje narastu tijekom 2023. početkom 2025. kao dvogodišnje imat će lijepe cvjetne pupove s velikim efektivnim razdobljem oprašivanja.

Rađanje jednogodišnje grane je nepoželjno, jer slabo razvijeni cvjetovi daju i plod slabije kvalitete, a gubi se uredna dvogodišnja rodna grana

Kod nasada bujnih sorata posebice onih koji su vrlo nisko cijepljeni, preduboko posađeni, gdje je sorta prešla na vlastiti korijen, ponekad je potrebno i izostaviti dušičnu gnojidbu u proljeće na duže vrijeme, jer je rast jednogodišnjih grana najčešće prejak. Uvijek je bolje da je voćnjak lagano podgnojen nego pregnojen. Dodati se uvijek može, uzeti iz tla natrag – više ne.

Također, utvrđeno je da za dobro usvajanje dušika iz tla, korijenu mora biti na raspolaganju dovoljna količina ugljikohidrata. Kako bujna stabla imaju i jaču fotosintezu, a time i veće nakupljanje produkata fotosinteze (ugljikohidrata), to je teže kod prebujnih nasada uspostaviti ravnotežu. Najbolje je izostaviti dušičnu gnojidbu na neko vrijeme.

Neki od voćara vole upotrebljavati vapneni dušik (CaCN2). Međutim, zaboravlja se da je on prvenstveno dušično gnojivo s oko 20 % dušika te da ga treba upotrebljavati s oprezom u bujnim nasadima i bujnim sortama.

Ako analiza tla pokaže da ima 3-4 % humusa, može se iz njega godišnje osloboditi mineralizacijom i do 60 kg dušika (N). To je uglavnom sporo pristupačni dušik, poželjan za uravnoteženi nasad pa je potreban oprez kod dodavanja dušika.

Ako u dijelu nasada imamo vrlo neujednačeno bujna stabla, na slabije bujna stabla bacimo nešto više gnojiva. Vrlo bujna stabla (preduboka sadnja gdje je sorta pustila korijen) ne prihranjujemo. Na slabije bujnim stablima također je potrebno početkom lipnja odstraniti sav višak plodova. Takva stabla mogu do prve klase donijeti samo 20 – 30 plodova. Isto tako, gotovo uvijek postoji velika razlika u potrebi gnojidbe po pojedinim redovima u odnosu na sortu, potencijal uroda i starost nasada. Zato se nikada ne smije čitav nasad prihraniti jednakom količinom proljetnog dušika.

Dušična gnojiva najpotrebnija su u fazi intenzivnog rasta i razvoja, dakle od početka kretanja vegetacije do faze završenog rasta stanica ploda (travanj – lipanj). Svako prihranjivanje ili zadržavanje dušičnih gnojiva tijekom ljeta nepoželjno je po kvalitetu ploda i diferencijaciju cvjetnih pupova. Izuzetak su vrlo slabi voćnjaci bez novog rasta jednogodišnjih mladica kojima je potrebno podići bujnost i obnovu rodnog drveta.