Baš kao što je kod svake proizvodnje potrebno planirati prihode, tako je i u proizvodnji jabuke potrebno svake godine isplanirati potrebnu količinu uroda kako bi nam proizvodnja bila financijski uspješna. U posljednje vrijeme zbog relativno niske otkupne cijene jabuke na tržištu, da bi se ostvario pozitivan financijski rezultat proizvodnju je potrebno dignuti na oko 60 tisuća kilograma jabuke po hektaru. I to svake godine, a za alternativu ne smije biti mjesta.

Rezidba jabuke je (uz prorjeđivanje plodova) najvažniji postupak kojim utječemo na količinu uroda. Pogledajmo način na koji možemo izračunati kako orezati stablo jabuke da postignemo urod od 60.000 kg jabuke pretežito prve klase.

Željeni urod 60.000 kg jabuke prve klase po hektaru

  • Karakteristike voćnjaka: razmak sadnje 3,4  x 1 m = 2900 stabala/ha.
  • Urod po stablu: 60.000 kg / 2.900 stabala po hektaru = 20 kg jabuke po stablu
  • Rodnost stabla: 20 kg / 0,180 kg (prosječna masa ploda prve klase) = 111 plodova po stablu*
  • Potrebno nadodati 20% zbog opadanja plodova sa stabla tijekom vegetacije (nakon cvatnje do berbe).
  • 111 x 1,2 = 133 kom plodova po stablu po završetku cvatnje
  • 1  plod jabuke = jedan cvjetni pup (lakši mraz ili prorjeda na terminalni cvijet)

Na stablu je potrebno nakon rezidbe imati najmanje 133 cvjetna pupa

Jedna klasična 30 cm rodna dvogodišnja grana ima na sebi 5 do 6 cvjetnih pupova. Ukoliko prilikom rezidbe svake godine na ograncima ostavljamo desetak umjereno bujnih položenih jednogodišnjih grana sa nezaraženim (pepelnica) terminalnim cvjetnim pupom, uvijek imamo naredne godine desetak dvogodišnjih grana sa lijepim cvjetnim pupovima. Naravno uz preduvjet da jednogodišnja nije imala cvjetove, sitne plodove te se iscrpila urodom. To je pak zasebna tema. Za dostatan rast novih umjereno bujnih jednogodišnjih grana potrebna je uredna izolacija vrhova provodnice te adekvatna količina dušika iz tla.

Dio trogodišnjih dijelova grana koji su prošle godine kao dvogodišnje imali urod, također mogu imati cvjetne pupove ukoliko se neposredno po cvatnji izvršilo prorjeđivanje na jedan plod te obavila adekvatna folijarna prihrana. Trogodišnje grane postepeno prelaze u dugo pršljenasto rodno drvo, koje što je starije daje sitniji plod.

Stoga je kod rezidbe uvijek potrebno odstraniti i dio najstarijeg izrođenog visećeg pršljenastog drveta. Ono nam ionako najčešće ometa kvalitetno izvođenje zaštite. Uvijek je poželjno imati najveći broj cvjetnih pupova na dvogodišnjem rodnom drvetu koje je najbliže centralnoj provodnici stabla. To je garancija najkvalitetnije jabuke. Stoga uvijek prilikom rezidbe nastojimo pronaći novu umjereno bujnu jednogodišnju granu za pripremu koja se nalazi na ograncima bliže deblu. (slično kao što kod loze tražimo reznik bliže deblu).

 class=
Shematski prikaz rasporeda rodnih grana na stablu jabuke.
 class=

Naravno, računica može biti različita. Kod nekih “spur“ sorata (Granny spur, Red Chief, King Rot del. i slabije bujna stabla ostalih sorata) biti će moguće ostaviti i do 80 cvjetnih pupova na starijem jačem pršljenastom drvetu. Ponekad se na nekim sortama može naći vrlo mnogo kratkih jednogodišnjih stapki sa jakim terminalnim cvjetnim pupom. U velikom broju slučajeva, slabije bujna stabla tipa „spur“ znaju imati i više cvjetnih pupova od bujnijih stabala.

 class=

Šest do sedam godina staro pršljenasto drvo u alternativnoj godini odmora – svi pupovi će dati samo lisne rozete.

Svakako tu postoje i razne kalkulacije oko proljetnih mrazova i broja ostavljenih cvjetnih pupova. Prednost planiranja cvjetnih pupova je i kvalitetna procjena na koliko kilograma ćemo koje godine osigurati koju sortu u nasadu.

Ukoliko se na stablu nalazi više cvjetnih pupova, što je i poželjno (150-200) nije nikakav problem. Prorjedom se uvijek može osigurati optimalan broj plodova. Tako se dio cvjetnih pupova može preusmjeriti u cvatnju za narednu godinu. Naravno, prorjeda u tom slučaju treba biti obavljena 20 do 25 dana nakon cvatnje.

Također, u slučaju da se na stablu nalazi samo 60-ak cvjetnih pupova možemo još uvijek imati zadovoljavajući urod. To je jer većina sorata dobro podnosi do dva ploda po cvatu/pupu, a sorte sa duljim peteljkama ploda čak i do tri ploda po pupu. Tada nije potrebno obaviti prorjedu nakon cvatnje, već vrlo ranu ručnu prorjedu na 2 – 3 ploda po cvatu/pupu. Također i adekvatnu primjenu bio stimulatora i hranjiva.

Stoga nakon što završimo rezidbu na nekoliko prosječnih stabala, odvojimo par minuta da na njima prebrojimo cvjetne pupove. Time ćemo steći bolji uvid za nastavak rezidbe.

Dakle, ne određuje voćnjak koliko ćemo jabuke ubrati koje godine, već mi moramo znanjem utjecati na usklađivanje gnojidbe, rezidbe i prorijede. Sve kako bi svake godine uspješno proizveli financijski isplativu količinu jabuke.

Izvor: Adrian Horvat, dipl. ing.

Prethodni članakFarma divljih zečeva
Sljedeći članakZapočelo zaprimanje prijava na 5. natjecanje u kvaliteti kukuruzne silaže
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.