Tko u stvarnosti najčešće orezuje voćnjake ? Njihovi vlasnici ili „stručni timovi rezača“. Manje površine uglavnom orezuju vlasnici, dok se za veće površine uglavnom koriste rezači iz okolice ili čak iz nekih drugih krajeva. Tako se za svega nekoliko dana završi rezidba cijelog nasada. Nakon završenog posla vlasnik voćnjaka osjeća se zadovoljan jer je u kratkom vremenu riješio svoj veliki problem, uvjeren da su rezači „stručno obavili“ svoj posao. Međutim ukoliko on sam nije detaljno upoznat sa svim fiziološkim osnovama rezidbe jabuke i nije barem po par sati dnevno bio sa rezačima u nasadu, često puta se rezidba svodi u jurnjavu kroz voćnjak da se što prije završi i naplati posao. U najgorim slučajevima u što sam se osobno uvjerio u praksi, vlasnik  nije ni svjestan da je platio ljude da mu unište ili urod za dvije godine unaprijed ili čak i djelomično sam voćnjak.

U praksi je dosta dugo bila prisutna tehnologija tzv. „dugog reza“ , odnosno – držiš rodnu granu par godina dok se ne izrodi i onda je makneš van na „čep“. Kada se takva grana maknula na čep, za očekivati je bilo da će narednih nekoliko godina urod biti na višim granama na stablu. Istovremeno je pojam izolacije vrhova provodnica bio nepoznat, te je za ponovno kretanje donjih novih grana iz tzv. „čepova“ zapravo uzmanjkalo energije pošto je sva bila utrošena apikalno na vršnom rodu i vršnim vodopijama. I stablo polako počinje ličiti na okrenutu smreku.

U nekim slučajevima vlasnici pojačano orezuju voćnjak da bi bio prozračniji sa ciljem efikasnije zaštite. No svaki jači rez, provocira i novu jaču bujnost. Jabuku uzgajamo da dobijemo što veći urod prve klase, a zaštita je uz pomotehniku samo jedan od ključnih elemenata. Slabija bujnost postiže se slabijom gnojidbom. Stoga je potrebno održavati i balansirati između svih agrotehničkih, pomotehničkih i mjera zaštite.

Iz svih navedenih razloga potrebno je poznavanje fiziologije, a ne poznavanje šablone. Osobno sam se uvjerio reakciji jednog mlađeg voćara koji je vrlo brzo shvatio fiziologiju reza i ushićen rekao sam sebi da mu više nitko nikad neće rezat njegov voćnjak nego on sam.

Da bi znali kada i kako koristiti „KRATKI REZ“ , a kada i kako „ DUGI REZ “, treba prvo objasniti razlike između jednog i drugog reza.

Kratki (lijevo) i dugi (desno) rez

Rodno drvo jabuke, kod najvećeg broja sorata razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine ukoliko je kod rezidbe ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa. Razlika između kratkog i dugog reza počinje nakon druge vegetacije.

Kod KRATKOG REZA prikraćujemo dvogodišnju granu obloženu cvjetnim pupovima na zadnji razvijen cvjetni pup. Istovremeno moramo na nekom drugom mjestu na drvetu osigurati novu jednogodišnju granu koja će diferencirati cvjetne pupove za narednu godinu, jer u pravilu – uvijek režemo za dvije godine unaprijed.

Kod DUGOG REZA ostavljamo jednu od slabijih vršnih jednogodišnjih grana za produljinicu, a sve konkurente joj odstranjujemo do osnove, slično kao što se to radi u izolaciji vrhova provodnice. Na taj način dobivamo trogodišnju osnovu na kojoj se polako razvija pršljenasto rodno drvo, na njoj klasičnu dvogodišnju rodnu granu sa najkvalitetnijim pupovima, te na vrhovima novi rast. Pitanje je koliko dugo, odnosno koliko godina možemo granu izduživati u sistemu „dugog reza“ ? Ne možemo si dozvoliti da grane jednog stabla ulaze u prostor drugog stabla jer time stvaramo gužvu, zasjenjivanje i lošije uvjete za obavljanje zaštite. Dakle, kad-tad moramo istu prikratiti.

Kod KRATKOG REZA prikraćujemo na zadnji cvjetni pup dvogodišnje grane koja ove godine donosi urod. Nove jednogodišnje grane koje će tek diferencirati cvjetne pupove za narednu godinu moramo ostaviti iz ogranaka, osnova nosača rodnog drveta, kojeg u ovom slučaju nema.
Primjer dugog reza na Braeburnu, koji nije na vrijeme skraćen za obnovu rodnog drveta. Stoga nema rasta novih jednogodišnjih grana iz osnove ogranaka, nosača rodnog drveta.

Tehnologija „dugog reza“ skriva i jednu veliku zamku. U praksi se često izrođena stara duga grana odreže i tek se onda čeka da se pojavi novi rast. Time se gubi najmanje dvije do tri godine na urodu pošto toliko treba čekati da grana prvo naraste, da se naredne godine na njoj pojave cvjetni pupovi i tek treće godine dobijemo plodove. U pravilu izrođenu granu mičemo tek kada smo joj osigurali nove jednogodišnje grane za zamjenu. Kod uzgojnog oblika vretenasti grm ili uski vretenasti grm, postoje takozvani „nosači rodnog drveta ili ogranci“ koji ostaju na deblu sve do kraja korištenja voćnjaka. Na njima se zapravo uzgaja kratko ili duže rodno drvo, kao i pripremne grane za obnovu što ovisi o vrlo mnogo faktora što je najbolje prikazati i objasniti uz crtež, odnosno sliku.

Kratki ili dugi rez ovisi o razmaku sadnje, o jačini podloge, bujnosti sorte, bujnosti nasada, visini formiranja uzgojnog oblika

Rezidba po sistemu kratkog ili po sistemu dugog reza može dati vrlo loše rezultate ukoliko se ne primjenjuju pravilno. Poznavanje neke šablone, a nepoznavanje i uočavanja fizioloških potreba stabala u nasadu za jačinom i načinom rezidbe može u vrlo mnogo slučajeva dati potpuno suprotne rezultate od očekivanih. Ovo se dešava najčešće kada nam nestručne osobe „sa velikim iskustvom“ orezuju nasad.

  1. Kod manjih razmaka sadnje, nosači rodnog drveta (crna boja na slici) ili ogranci, duljine su 10-20 cm, na koje se stalno vraća povratni rez za uzgoj novih jednogodišnjih – dvogodišnjih grana, (crvena boja na slici) dok kod većih razmaka oni mogu biti i do 50 cm u donjim etažama.
  2. Što se više dižemo prema vrhu stabla, nosači rodnog drveta su sve kraći dok se na samom vrhu uzgaja novi jednogodišnji položeni rast iz osnove debla.
  3. Rodna grana se ne vadi van ukoliko na nosaču već ne postoji nova jednogodišnja grana što se osigurava pravilnom izolacijom vrhova i optimalnom prihranom.
  4. Duga rezidba koristi se u pravilu kod većih razmaka sadnje (100-120 cm)
  5. Duga rezidba koristi se u pravilu kod postavljanja donjih etaža u srednjim i većim razmacima sadnje.
  6. Dugi rez koristi se kod bujnijih sorata ili bujnijeg voćnjaka da se energija novog rasta rasporedi na što veći broj pupova.
  7. Kratki rez koristi se kod manjih razmaka sadnje (50-80 cm)
  8. Kratki rez koristi se kod obrezivanja i održavanja gornjih etaža stabla svih razmaka sadnje.
  9. Kratki rez koristi se kod sorata slabije bujnosti osobito tzv „spur sorata“( Red Chief, Grany spur, Goldspur, Wellsper itd)
  1. Kratki rez koristi se kod pojačane obnove rodnog drveta preslabo bujnih dijelova nasada uz poštivanje pravila izolacije vrhova provodnice.
  2. Ukoliko smo sa većih razmaka sadnje (100 cm) u obnovi voćnjaka prešli na manje razmake sadnje (70 cm) moramo također preći sa duge na kratku rezidbu.
Uz dvogodišnju granu sa cvjetnim pupovima, važno je misliti i na ostavljanje jednogodišnjih grana na kojima će se razvijati cvjetni pupovi za narednu godinu.

Voćnjak će uvijek biti najbolje orezan ukoliko ga oreže sam vlasnik. Ukoliko ovo nije moguće, vlasnik voćnjaka morao bi u potpunosti poznavati fiziologiju rezidbe, poznavati razlike između dugog i kratkog reza, kao i pojam pravilne izolacije vrhova provodnica. Tek tada može obilascima kroz voćnjak svojim rezačima davati najkvalitetnija uputstva, što ima dvostruku korist.  „Stručni rezači“ nešto će naučiti te će narednih godina sve kvalitetnije orezivati voćnjake. Rezidba je ovih dana u zamahu, pa svim voćarima i njihovim rezačima želim da ih vrijeme posluži.

Ne zaboravimo najvažnije. Rod za godinu pred nama je već formiran, sad režemo i razmišljamo o urodu za dvije ili tri godine unaprijed.

IZVOR: https://www.savjetodavna.hr/2021/01/21/jabuka-kratki-ili-dugi-rez/ (Adrian Horvat, dipl. ing.)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakU jednom danu pristiglo 50 tona stočne hrane potresom pogođenom području!
Sljedeći članakMeđimursko pčelarstvo polako se oporavlja od katastrofalnog pomora pčela
Avatar
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.