Početkom lipnja prošle godine u sjevernom dijelu Međimurske županije dogodio se pomor pčela u kojemu je stradalo više od 1100 košnica i milijuni pčela. Cijeli ‘pčelinji svijet’ u domovini bio je u nevjerici i pitao se kako se nešto takvo moglo dogoditi u Međimurju koje je označeno i poznato kao ekološki vrlo zdrava sredina?

Panika i strah zavladali su među pčelarima, ali i među ljudstvom koje je svjesno uloge i značaja pčela u čitavom procesu i sustavu života na Zemlji. Pčelari okupljeni u Udruzi pčelara „Agacija“ Međimurske županije, predvođeni svojim predsjednikom Željkom Trupkovićem brzo su shvatili kako od jadikovanja nema ništa te su krenuli u borbu za otkrivanje uzroka uginuća pčela te počinitelja ovog strašnog čina. Šest mjeseci nakon tog događaja koji je duboko potresao i uznemirio ljude, pčelari se polako oporavljaju i okrenuti su novom vremenu koje neće izbrisati posljedice pomora pčela, ali će ih ublažiti i nastojati vratiti na pozicije koje su održavali i uživali međimurski pčelari. A to su najviša mjesta među hrvatskim pčelarima i medarima.

Proglašena prirodna nepogoda

Nakon jedne od najlošijih paša na bagremu, 8. lipnja nas je dočekala još groznija nepogoda, gotovo katastrofa. Od podneva pa do večeri dolazile su vijesti o umiranju (trovanju) pčela. Pčelari su pomislili da je u pitanju trovanje pčela. Uzimanjem službenih uzoraka na terenu i analizom u laboratoriju za bolesti pčela, ustanovljeno je da pčelinje zajednice nisu umrle zbog pčelinjih bolesti. Istovremeno je proglašena prirodna nepogoda za područje na kojem je bio pomor. Nakon više od mjesec dana dobiva se rezultat da na pčelama nisu pronađeni pesticidi u dozama koje bi se mogle detektirati. Trenutno na nekim pčelinjacima nema pčela, tamo gdje ih ima pitanje je hoće li prezimiti, neke će se i oporaviti.

Bojimo se da se nešto slično opet ne dogodi!

U cijeloj toj situaciji pomoć je pružena na svakom koraku, od županijskih službi, Hrvatskog pčelarskog saveza, medija i drugih. Ponuđena je pomoć od pčelara iz Hrvatske i okolnih zemalja. Nismo bili za unos novih pčelinjih zajednica jer smo probali naseliti nekolicinu praznih košnica novim zajednicama i nakon nekoliko dana i one su stagnirale, i na kraju ugibale. Prihvatili smo jedino pomoć iz Slovenije u obliku 50 pčelinjih matica za formiranje pčelinjih zajednica izvan kruga uginuća koje bi se poslije unijele na to područje i za pokušaj saniranja zajednica koje bi se mogle spasiti.

Željko Trupković, predsjednik Udruge pčalara ‘Agacija’

Ministarstvo poljoprivrede je odlučilo pomoći pčelarima. Oštećeni pčelari će dobiti ukupno 1.000.000 kuna u okviru Programa potpore međimurskim pčelarima zbog naglog prestanka proizvodnje. U tijeku je i Mjera 5.2 Ruralnog razvoja kojom će oštećenim pčelarima biti omogućen povrat sredstava utrošenih na kupovinu pčelinjih zajednica i novih košnica.

– Neki pčelari se vjerojatno neće javiti na natječaj što zbog svoje starosti, što zbog razočaranosti i prestanka bavljenja pčelarstvom. Šest pčelara koji nisu bili prijavljeni u Evidenciji pčelara i pčelinjaka neće moći ostvariti pomoć po ove dvije osnove već će pčelari morati pokazati solidarnost da im se pomogne barem darovanjem pčelinjih zajednica. Jesu li pčelari zadovoljni? Možemo reći da im je lakše, da će lakše prebroditi tu katastrofu. Zadovoljni su da im stiže pomoć, ali još zadovoljniji bi bili da svega toga nije bilo, kaže Trupković. Pčelari će još uvijek strijepiti gdje bi se u budućnosti moglo dogoditi novo trovanje?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje