Poljoprivredni proizvođači tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu moraju poštivati sustav uvjetovanosti. Uvjetovanost predstavlja sustav zahtjeva i uvjeta koje poljoprivrednici moraju poštivati u obavljanju poljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, a čine je propisani zahtjevi upravljanja i dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti.
Uvjetovanost se odnosi se na sljedeća područja:
• klima i okoliš, uključujući vodu, tlo i bioraznolikost ekosustava
• javno zdravlje i zdravlje bilja
• dobrobit životinja
Propisani zahtjevi upravljanja su obvezni zahtjevi kojih se mora pridržavati poljoprivrednik pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu. Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti su minimalni uvjeti upravljanja na poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno obvezni uvjeti kojih se mora pridržavati obveznik uvjetovanosti pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednim površinama u svom korištenju. Administrativnu kontrolu, provjeru sustavom za nadzor površina (Monitoring) i kontrolu uvjetovanosti na terenu kod obveznika provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Jedan od propisanih dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta jest GAEC 7, punog naziva: „Plodored na obradivom zemljištu, osim usjeva koji rastu pod vodom“ kojem je cilj zaštita i očuvanja kakvoće tla te očuvanja potencijala tla. Budući da se primjenjuje od 1. siječnja 2024. godine, a propisuje obvezu provedbe za poljoprivredna gospodarstva ukupne veličine oraničnih površinama 10 ha i više, dalje u tekstu će se opisati propisane obaveze.
Što je proizvođač dužan učiniti?
Poljoprivredni proizvođač je na razini parcele dužan uspostaviti izmjenu kultura najmanje jednom godišnje, uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari i koji su prisutni na obradivom zemljištu minimalno osam tjedana. Obveza uspostave plodoreda ne odnosi se na poljoprivredne parcele na kojima se uzgajaju trajni nasadi, trave i druge travolike krmne kulture i na površine pod ugarom.
Poljoprivredna gospodarstva na kojima se više od 75 % oraničnih površina koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored. Poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75 % raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored.
Što ako se ponavlja sjetva neke poljoprivredne vrste na istoj parceli?
Na oraničnim površinama u Hrvatskoj najčešće se ponavlja kukuruz. Ponekad se na istoj parceli ponavlja pšenica ili ječam. Ako je iz određenih razloga nužno ponavljati sjetvu kukuruza kao glavne kulture, niže u tekstu navode se neka od mogućih rješenja za poljoprivrednike koji se bave stočarskom proizvodnjom i trebaju voluminoznu hranu:
- Česta praksa gospodarstava koja se bave govedarskom proizvodnjom jest nakon žetve kukuruza (krajem rujna ili početkom listopada), posijati trave intenzivnog porasta (npr. talijanski ili engleski ljulj) u proljeće pokositi prvi, a u nekim godinama stigne se pokositi i drugi otkos pa nakon toga obaviti sjetvu kukuruza. Takva praksa se uglavnom primjenjuje prilikom uzgoja kukuruza za silažu (radi dovoljno rane žetve kako bi se obavila pravodobna sjetva).
- Jedna od mogućnosti je sjetva različitih ozimih smjesa mahunarki sa žitaricama nakon žetve kukuruza te idućeg proljeća, nakon košnje odabrane smjese obaviti sjetvu kukuruza.
U slučajevima kad nije cilj proizvesti hranu za domaće životinje, mogu se posijati ozime vrste koje će imati ulogu očuvanja tla od degradacije (pokrovni usjevi). Izbor usjeva ovisi o roku sjetve, a rok sjetve o žetvi/berbi predusjeva. Nužno je pridržavati se optimalnih rokova sjetve kako bi se izbjegle štete radi smrzavanja, oštećenja od eventualnih golomrazica ili smanjenog sklopa.
Treba izabrati pogodne hibride kukuruza (voditi računa o duljini vegetacije i namjeni hibrida), ali i o okolišnim uvjetima svakog proizvodnog područja. Također, prilikom ponovljene sjetve potrebno je voditi računa je li na nekim parcelama prošle godine bilo značajnih ekonomskih šteta uzrokovanih zemljišnim štetnicima (žičnjaci, ličinke kukuruzne zlatice…).
Ako se na istoj parceli iz nekog razloga mora ponoviti sjetva pšenice ili ječma, nakon žetve strnih žitarica ima dovoljno vremena za postrnu sjetvu nekog usjeva koji ne spada u botaničku porodicu trava. Neke od poljoprivrednih vrsta koje dobro uspijevaju u postrnom roku sjetve (brzo niču, odlikuju se brzim rastom i razvojem) su: heljda, bijela gorušica, uljana rotkva, ili njihove smjese.
Također, podsjećamo da je jedan od propisanih dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta GAEC 8. Cilj ovog uvjeta je zaštita i očuvanje bioraznolikosti i krajobraza. Ovim se uvjetom propisuje minimalni udio poljoprivrednih površina pod neproizvodnim obilježjima, očuvanje obilježja krajobraza i sprječavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom. Glavni mu je cilj održavanje neproizvodnih obilježja i područja za očuvanje bioraznolikosti na oraničnim površinama gospodarstva. Poljoprivredna gospodarstva ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više, a s ciljem održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti dužni su minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijeniti neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru. Stoga je prilikom planiranja sjetve nužno voditi računa i o ovom uvjetu.
Obilježja krajobraza (živice, lokve, jarci, drvoredi, pojedinačno drveće, šumarak, suhozidi) na poljoprivrednoj površini ne smiju se uklanjati ili oštećivati. Na poljoprivrednim površinama ne smiju biti prisutni korovi pelinolisna ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, L.) i mračnjak (Abutilon theophrasti Med.), višegodišnji korovi niti drvenaste biljne vrste koje zarastaju poljoprivrednu površinu. U tekstu nisu navedeni svi propisani uvjeti. Detaljno se o njima govori poljoprivrednim proizvođačima koji su obavezni pohađati izobrazbu poljoprivrednika (korisnici potpora za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP), IAKS mjere i mladim poljoprivrednicima), a sukladno Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Više informacija o edukacijama i raspored održavanja tečajeva može se pronaći na mrežnoj stranici https://www.savjetodavna.hr/
