Primjena razreda kvalitete prilikom otkupa uroda ozime pšenice primjenjuje se na području RH od žetve ove kulture 2015. temeljno na parametrima propisanih u Kodeksu otkupa žitarica i uljarica (stupio na snagu 14. studenog 2014. godine). Do 2014. godine trženje žitarica u našoj državi obavljao se po standardima iz 1954. godine.

Kodeks predstavlja preporuku proizvođačima za proizvodnju kvalitetne robe koja će biti konkurentna na tržištu Europske unije. Otkupljivačima je preporuka vezana uz otkup te ujedno predstavlja temelj za sklapanje ugovora između proizvođača i otkupljivača. Najbitniji parametri kvalitete koji se primjenjuju prilikom otkupa uroda pšenice, sadržaj proteina i hektolitarska masa, ovisni su o mnogim čimbenicima. Već prilikom planiranja sjetve potrebno je razmisliti želi li se postići visoki prinos ili urodi pšenice viših razreda kvalitete. Prema željenom cilju proizvodnje se bira određeni sortiment. Uobičajeno je da urodi sorti koje u proizvodnji postižu više prinose, ostvaruju urode nižih kvalitativnih razreda i obrnuto.

Visina ostvarenog prinosa

Visina ostvarenog prinosa sorte i njezina kvaliteta uvjetovana je genskim potencijalom sorte. No, kod manjeg dijela trenutnog sortimenta pšenice na tržištu mogu se pronaći i sorte čijom se selekcijom postiglo uravnotežena visina prinosa i parametri kvalitete uroda zrna. Osim izbora sortimenta, na visinu prinosa i ostvarenu kvalitetu zrna veliki utjecaj ima stanje tla. To su opskrbljenost hranivima, sadržaj humusa, struktura tla itd. Zatim i provedena agrotehnika (zaštita usjeva protiv biljnih štetočinja, gnojidba itd.). Također i vremenski uvjeti tijekom vegetacijske sezone uzgoja. U proizvodnom pokusu ozime pšenice na kojem se primjenjuje viša agrotehnika od uobičajene na većini poljoprivrednih gospodarstava u vegetacijskoj sezoni 2021./2022. godinu ispitivane su 44 sorte ozime pšenice.

Valja naglasiti da se sjetva svih sorata obavlja isti dan, kombajniranje bez obzira na dužinu vegetacije pojedine sorte također. Također i sve potrebne agrotehničke mjere, tako da sve sorte imaju iste uvjete za rast i razvoj. Gnojidba se u proizvodnom pokusu obavlja prema stanju opskrbljenosti tla i planiranom prinosu. Osim navedenog, valja znati da se u većini slučajeva na proizvodnim pokusima ovakvog tipa postižu nešto viši prinosi određene sorte od proizvodnje na većem broju hektara. Tako se sorta u proizvodnom pokusu uzgaja na manjoj površini.

U proizvodnom pokusu ostvareni prosjek prinosa svih sorata ozime pšenice iznosio je 9679 kg/ha. Od toga je jedna sorta ostvarila prinos iznad 11 t/ha. Četrnaest njih ostvarilo je prinos od 9-10 t/ha, a iznad 9 t/ha prinosa ostvarilo je dvadeset sorata. Njih 9 je imalo prinos iznad 8 t/ha. Na sorti pšenice koja je ostvarila najviši prinos (11328 kg/ha) izmjeren je sadržaj proteina u zrnu pšenice 11,5 %. Prema važećim kriterijima otkupa zrna pšenice pet sorata je I. klase. Četrnaest njih je po kvaliteti u II. klasi, petnaest u III. klasi i njih devet IV. klase.

Sadržaj proteina veći od 15 % u zrnu ove godine nije izmjeren kod nijedne sorte u proizvodnom pokusu. Izmjerena hektolitarska masa zrna sorata pšenice u pokusu nešto je niža u usporedbi s kombajniranim usjevima pšenice nekoliko dana prije žetve pokusa zbog oborina. Navedena činjenica odnosa ostvarenog prinosa i sadržaja proteina u zrnu potvrđena je i u proizvodnom pokusu svih godina provođenja pokusa. Tako i ove godine. Vidljivo je iz grafikona da u većini situacija visokoprinosne sorte bilježe niži sadržaj proteina i obrnuto.

 class=
Grafikon 1. Odnos prinosa i sadržaja proteina (%) 44 sorte pšenice

Visina prihoda ovisna je o količini proizvedenog proizvoda i njegovoj postignutoj cijeni na tržištu. Za ostvareni dohodak, odnosno dobit potrebno je napraviti cjelokupnu kalkulaciju proizvodnje (prihodi i troškovi koji su nastali u određenoj proizvodnji). Usporedbom ostvarenog prinosa sorta, pripadajuće ostvarene cijene prema postignutom razredu kvalitete na tržištu i ostvarenog prihoda, među prvih deset sorata je najviše sorata pšenice koja se prema razredu kvalitete nalazila u II. ili III. klasi.

 class=
Grafikon 2. Odnos prinosa i ostvarene cijene na tržištu prema razredu kvalitete

Razlog viših ostvarenih prihoda sorata pšenice drugog ili trećeg kvalitativnog razreda je u činjenici da te sorte ostvaruju u proizvodnji više prinose od sorata više kvalitete. Osim visine ostvarenog prinosa veoma male razlike su u cijenama na tržištu između kvalitetnih pšenica premium klase i nižih razreda kvalitete. 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObnavljanje staništa za bioraznolikost
Sljedeći članak„Školska banka sjemena za budućnost”
Avatar
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.