Prilikom predstavljanja dugo očekivanog prijedloga iznimno važne Uredbe o obnovi prirode projekt Dinara back to LIFE Europska je komisija uvrstila među 19 uspješnih projekata obnove prirode iz cijele EU.

Uredba o obnovi (restauraciji) prirode prvi je ovakav, sveobuhvatni zakon koji se odnosi na gotovo cijeli kontinent. Ključni je element Strategije bioraznolikosti Europske unije, a koji poziva na obvezujuće ciljeve za obnovu ugroženih ekosustava. Ovaj prijedlog Uredbe predviđa, među ostalim, poboljšanje i ponovno oformljavanje staništa važnih za biološku raznolikost u velikim razmjerima te povratak divljih vrsta kroz poboljšanje stanja staništa i njihovog povećanja.

Primjer uspjeha

Jedan od ciljeva prijedloga Propisa o restauraciji prirode, predstavljenog u lipnju, obnova je suhih travnjaka. U tom je kontekstu Dinara back to LIFE izdvojen kao primjer uspjeha u obnovi prirode i bioraznolikosti, kroz podršku razvoju ekstenzivnog stočarstva u krškim dinarskim planinama. Cilj projekta je restauracija travnjaka na Dinari kako bi se povećalo stanište za tri ciljne vrste ptica – ćukavicu, kratkoprstu ševu i vrtnu strnadicu. U dosadašnjem dijelu projekta ručnim uklanjanjem u povoljno stanje dovedeno je 47,6 hektara travnjaka, kontroliranim paljenjem na 7 hektara uspješno je testirana i ova restauracijska metoda. Oformljeno je projektno stado koje će održavati restaurirane travnjake.

Projekt Dinara back to LIFE, koji vodi Udruga Biom uz projektne partnere (Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Lokalna akcijska grupa Cetinska krajina), tako se zatekao među malobrojnim projektima izdvojenim na karti primjera uspješnih projekata restauracije prirode u cijeloj EU te je jedini izdvojeni projekt iz Hrvatske.

Popratnu kartu s uspješnim projektima u EU, uključujući Dinara back to LIFE, može naći na ovoj internetskoj poveznici: https://environment.ec.europa.eu/system/files/2022-06/Map_nature_restoration_projects.pdf

 class=
(Izvor: Udruga Biom)

Prethodni članakNova udruga za jačanje hrvatskih OPG-ova
Sljedeći članakPrinosi žitarica i njihova kvaliteta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.