Iako su često prisutna oprečna mišljenja o stanju u hrvatskom agraru te i pitanje „je li bitna veličina proizvođača“, stalnost je utemeljenje novih udruga. One češće traže svoj dio kolača tako slatkog svima, a manje rade na tome da svima bude bolje. Ali ponekada svjedočimo i „rebrendiranju“ udruge ako „drugačije nije moguće“. Vjerujemo da to nije slučaj i s Udrugom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske. Njihova Osnivačka skupština održana 10. srpnja 2022. u Sunji.

Iako Statut Udruge ne „otkriva toplu vodu“, atmosfera na osnivačkoj skupštinu „uživo, ali i onih on-line“ dobar su pokazatelj želje osnivača za jačim iskorakom u traženju rješenja danas, ali još više i sutra. Jer problemi u poljoprivredi se gomilaju ne samo u Hrvatskoj nego i šire. I to od problema tržišta do klimatskih promjena kojima svjedočimo i ovih dana.

Ciljevi i svrha nove udruge

Tako se u Članku 8. navodi da

Ciljevi osnivanja Udruge su jačanje kapaciteta i uloge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u osiguravanju prehrambene suverenosti, sigurnosti hrane, poboljšanja egzistencije stanovništva u ruralnom prostoru, boljeg upravljanja prirodnim resursima i brigom o klimatskim promjenama, zaštite okoliša, očuvanju i podizanju bioraznolikosti i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, posebice u ruralnim područjima. To se postiže javnim zagovaranjem interesa, razmjenom iskustava i aktivnim djelovanjem na području Republike Hrvatske i šire.

“Svrha djelovanja Udruge je ojačati otpornost i prilagodljivost OPG-ova ekonomskim, društvenim i okolišnim izazovima, unapređenjem kvalitete života osnaživanjem i povezivanjem dionika u ruralnom i urbanom prostoru, poticanjem sudjelovanja mladih, žena i ugroženih skupina u donošenju odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kao i unapređivanjem uvjeta za djelovanjem članova Udruge. Udruga će u ostvarivanju ciljeva usko surađivati sa stručnim i znanstvenim institucijama i organizacijama civilnog društva.“

Za predsjednika je jednoglasno izabran Robert Hadžić, mag. ecc. Dobro je znan u krugovima poljoprivrednih posebno ekoloških proizvođača, ali je vrlo aktivan i kod javnih komentiranja poljoprivredne politike. Posebno kod mjera koji su sastavni dio zajedničke poljoprivredne politike EU.

Mali“ i „veliki“ ili samo „mali“?

Ipak malo zbunjuje Članak 12.

Članom udruge može postati svaki nositelj ili član poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi poljoprivredom, a registrirano je kao OPG, PG, obrt, d.o.o., j.d.o.o. do propisane veličine mikro i malog poduzeća. Također i onaj koji nema registrirano poljoprivredno gospodarstvo, a nalazi interesa za udruživanjem.

Stječe se dojam da se pokušalo iz članstva „maknuti ONE VELIKE koji ugrožavaju interese NE VELIKIH“, a možda me to i vara. Članstvo je ovdje dragovoljno te se učlanjivanjem preuzima obveza plaćanja članarine. Zauzvrat imaju pravo sudjelovati u aktivnostima Udruge, biti informirani o radu Udruge, sudjelovati u radu Skupštine. Također imaju pravo birati i biti biran u tijela Udruge te čuvati i podizati ugled Udruge.

Udrugom ravna predsjednik s dva (2) dopredsjednika koje bira i razrješava Skupština. Predsjednik i dopredsjednici se biraju na vrijeme od dvije (2) godine. Mogu biti ponovno izabrani na istu dužnost, ali ne piše u koliko navrata.

Udruga će surađivati s drugim samostalnim i nestranačkim udrugama s ciljem zastupanja interesa OPG-ova, mikro i malih poljoprivrednika. Također i svih ostalih dionika u poljoprivredi kojima je cilj razvoj poljoprivredne proizvodnje na načelima održivosti, dobre poljoprivredne prakse, očuvanja okoliša i bioraznolikosti i ostanka i opstanka ljudi u ruralnom prostoru.

I tako, još jedna udruga je tu. Jedino što im možemo poželjeti je da ne budu jedna u „dugom nizu udruga radi broja više“. Njihov rad ćemo pratiti i svaki dobar potez podržati. Isto kao i kod drugih. A do tada možda pronađu i neko kraće, prepoznatljivo nazivlje kao npr. Novi život!

Ugašena udruga OPGH „Život“

Udruga OPGH „Život“, o kojoj smo proljetos pisali i koja je u proteklom desetljeću bila najoštriji glas protiv loših zakonskih rješenja i pogrešnih poteza Ministarstva poljoprivrede, utišana je i iz proceduralnih razloga više ne postoji. Dio članova te udruge kroz ovu novu udrugu i s novim članovima poljoprivrednicima, pokušat će iznositi glasan i jasan stav za boljitak hrvatskih OPG-a i poljoprivrede u cjelini.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoljoprivredni prioriteti hrvatske nacije
Sljedeći članakObnavljanje staništa za bioraznolikost
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Ivo Grgić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Agronomskim fakultetu u Zagrebu gdje je voditelj nekoliko predmeta. Predavao je i na drugim fakultetima u Zagrebu, Kninu, Splitu. Bio je gost profesor u Sloveniji, Makedoniji i BiH. Usavršavao se u Sloveniji, Makedoniji, BiH, Mađarsko, Španjolskoj, Grčkoj itd. Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova/publikacija. Autor je i koautor nekoliko knjiga, udžbenika, priručnika. Urednik je te recenzent nekoliko udžbenika i studijskih programa. Član je uređivačkih odbora domaćih i inozemnih časopisa. Znanstveni interes je osim poljoprivredne politike i razvitak ruralnih područja te ruralni turizam, posebno agroturizam. Često sudjeluje u popularizaciji znanosti i struke te je čest gost elektronskih i tiskanih medija, a vesele ga susreti s „poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima te stanovnicima ruralnih područja“ gdje nastupa samostalno ili timski govoreći o aktualnim temama, Posebno rado komentira aktualne probleme u Gospodarskom listu, te Slobodnoj Dalmaciji. Član je, utemeljitelj i u dva mandata predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva. Član suradnik je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovi, član Akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, Matice Hrvatske, HKD Napredak te Udruge Hrvata BiH Prsten gdje je predsjednik zaklade PRSTEN.