Iako su često prisutna oprečna mišljenja o stanju u hrvatskom agraru te i pitanje „je li bitna veličina proizvođača“, stalnost je utemeljenje novih udruga. One češće traže svoj dio kolača tako slatkog svima, a manje rade na tome da svima bude bolje. Ali ponekada svjedočimo i „rebrendiranju“ udruge ako „drugačije nije moguće“. Vjerujemo da to nije slučaj i s Udrugom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske. Njihova Osnivačka skupština održana 10. srpnja 2022. u Sunji.

Iako Statut Udruge ne „otkriva toplu vodu“, atmosfera na osnivačkoj skupštinu „uživo, ali i onih on-line“ dobar su pokazatelj želje osnivača za jačim iskorakom u traženju rješenja danas, ali još više i sutra. Jer problemi u poljoprivredi se gomilaju ne samo u Hrvatskoj nego i šire. I to od problema tržišta do klimatskih promjena kojima svjedočimo i ovih dana.

Ciljevi i svrha nove udruge

Tako se u Članku 8. navodi da

Ciljevi osnivanja Udruge su jačanje kapaciteta i uloge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u osiguravanju prehrambene suverenosti, sigurnosti hrane, poboljšanja egzistencije stanovništva u ruralnom prostoru, boljeg upravljanja prirodnim resursima i brigom o klimatskim promjenama, zaštite okoliša, očuvanju i podizanju bioraznolikosti i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, posebice u ruralnim područjima. To se postiže javnim zagovaranjem interesa, razmjenom iskustava i aktivnim djelovanjem na području Republike Hrvatske i šire.

“Svrha djelovanja Udruge je ojačati otpornost i prilagodljivost OPG-ova ekonomskim, društvenim i okolišnim izazovima, unapređenjem kvalitete života osnaživanjem i povezivanjem dionika u ruralnom i urbanom prostoru, poticanjem sudjelovanja mladih, žena i ugroženih skupina u donošenju odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kao i unapređivanjem uvjeta za djelovanjem članova Udruge. Udruga će u ostvarivanju ciljeva usko surađivati sa stručnim i znanstvenim institucijama i organizacijama civilnog društva.“

Za predsjednika je jednoglasno izabran Robert Hadžić, mag. ecc. Dobro je znan u krugovima poljoprivrednih posebno ekoloških proizvođača, ali je vrlo aktivan i kod javnih komentiranja poljoprivredne politike. Posebno kod mjera koji su sastavni dio zajedničke poljoprivredne politike EU.

Mali“ i „veliki“ ili samo „mali“?

Ipak malo zbunjuje Članak 12.

Članom udruge može postati svaki nositelj ili član poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi poljoprivredom, a registrirano je kao OPG, PG, obrt, d.o.o., j.d.o.o. do propisane veličine mikro i malog poduzeća. Također i onaj koji nema registrirano poljoprivredno gospodarstvo, a nalazi interesa za udruživanjem.

Stječe se dojam da se pokušalo iz članstva „maknuti ONE VELIKE koji ugrožavaju interese NE VELIKIH“, a možda me to i vara. Članstvo je ovdje dragovoljno te se učlanjivanjem preuzima obveza plaćanja članarine. Zauzvrat imaju pravo sudjelovati u aktivnostima Udruge, biti informirani o radu Udruge, sudjelovati u radu Skupštine. Također imaju pravo birati i biti biran u tijela Udruge te čuvati i podizati ugled Udruge.

Udrugom ravna predsjednik s dva (2) dopredsjednika koje bira i razrješava Skupština. Predsjednik i dopredsjednici se biraju na vrijeme od dvije (2) godine. Mogu biti ponovno izabrani na istu dužnost, ali ne piše u koliko navrata.

Udruga će surađivati s drugim samostalnim i nestranačkim udrugama s ciljem zastupanja interesa OPG-ova, mikro i malih poljoprivrednika. Također i svih ostalih dionika u poljoprivredi kojima je cilj razvoj poljoprivredne proizvodnje na načelima održivosti, dobre poljoprivredne prakse, očuvanja okoliša i bioraznolikosti i ostanka i opstanka ljudi u ruralnom prostoru.

I tako, još jedna udruga je tu. Jedino što im možemo poželjeti je da ne budu jedna u „dugom nizu udruga radi broja više“. Njihov rad ćemo pratiti i svaki dobar potez podržati. Isto kao i kod drugih. A do tada možda pronađu i neko kraće, prepoznatljivo nazivlje kao npr. Novi život!

Ugašena udruga OPGH „Život“

Udruga OPGH „Život“, o kojoj smo proljetos pisali i koja je u proteklom desetljeću bila najoštriji glas protiv loših zakonskih rješenja i pogrešnih poteza Ministarstva poljoprivrede, utišana je i iz proceduralnih razloga više ne postoji. Dio članova te udruge kroz ovu novu udrugu i s novim članovima poljoprivrednicima, pokušat će iznositi glasan i jasan stav za boljitak hrvatskih OPG-a i poljoprivrede u cjelini.

Prethodni članakPoljoprivredni prioriteti hrvatske nacije
Sljedeći članakObnavljanje staništa za bioraznolikost
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Ivo Grgić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Agronomskim fakultetu u Zagrebu gdje je voditelj nekoliko predmeta. Predavao je i na drugim fakultetima u Zagrebu, Kninu, Splitu. Bio je gost profesor u Sloveniji, Makedoniji i BiH. Usavršavao se u Sloveniji, Makedoniji, BiH, Mađarsko, Španjolskoj, Grčkoj itd. Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova/publikacija. Autor je i koautor nekoliko knjiga, udžbenika, priručnika. Urednik je te recenzent nekoliko udžbenika i studijskih programa. Član je uređivačkih odbora domaćih i inozemnih časopisa. Znanstveni interes je osim poljoprivredne politike i razvitak ruralnih područja te ruralni turizam, posebno agroturizam. Često sudjeluje u popularizaciji znanosti i struke te je čest gost elektronskih i tiskanih medija, a vesele ga susreti s „poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima te stanovnicima ruralnih područja“ gdje nastupa samostalno ili timski govoreći o aktualnim temama, Posebno rado komentira aktualne probleme u Gospodarskom listu, te Slobodnoj Dalmaciji. Član je, utemeljitelj i u dva mandata predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva. Član suradnik je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovi, član Akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, Matice Hrvatske, HKD Napredak te Udruge Hrvata BiH Prsten gdje je predsjednik zaklade PRSTEN.