Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i počasni profesor na Agronomskom fakultetu, akademik Ferdo Bašić uputio je otvoreno pismo predsjednicima Republike, Vlade i Hrvatskog sabora čije riječi prenosimo u ovom članku.

U uvodu otvorenog pisma, akademik Bašić upozorava na posljedice aktualne globalne krize.

Poslijeepidemijska stvarnost, „dopunjena“ ratom u Ukrajini kojemu se ne nazire kraj, kao da potvrđuju riječi „jahača inflacijske apokalipse“, najavljujući dolazeću neizvjesnost i kaos.

Uvezena inflacija

Kako inflaciju dijelom podstiče i strah javnosti (potrošača) paničnom potrošnjom ona se potiče. Stoga je unošenje mira i osjećaja sigurnosti dobar put za njeno ublažavanje. Potpuno suzbijanje zbog činjenice da smo svjesno postali dio svjetskog gospodarskog sustava privređivanja i odlučivanja, prema svemu sudeći, nije moguće. „Vozanjem“ energenata koji su većim dijelom bili naši, a više nisu, dio inflacije moramo „uvesti“. Naravno da nam to nije trebalo.

Jedan, procjenjujem manji dio, moramo uvesti zbog poremećaja u proizvodnji, prijevozu i distribuciji hrane. Dakle, ponajviše one hrane koja se uvozi. Svake hvale i čestitki vrijedan ulaz u „eurozonu“ ide nam na ruku i bilježi u vašu zaslugu!!! Kao najodgovorniji, demokratski izabrani čelnici države, u rukama imate ovlasti i mehanizme za unijeti osjećaj mira i sigurnosti građana po pitanju opskrbe osnovnim namirnicama.”

 class=
Akademik Ferdo Bašić

Akademik Bašić stoga, s obzirom na njegovo više nego polustoljetno iskustvo u znanosti, struci i primjeni tih znanja i u našoj poljoprivredi, te temeljem iskustva drugih, naprednijih od nas, predlaže sljedeće:

1. Žetva pšenice na hrvatskim poljima u punom je jeku, a procjene govore da ćemo imati iznadprosječnu žetvu i višak pšenice. Tu pšenicu treba otkupiti barem prema srednjoj otkupnoj cjeni u EU. Koliko znam ne nižoj od 3, a najbolje je 3,5 kuna. Tako bi se izbjeglo korištenje pšenice za stočnu hranu. Zemljoradnicima bi se pokrio dio enormno (apsolutno preko svih ekonomskih zakona) poraslih cijena gnojiva, kemijskih i drugih sredstava za reprodukciju u poljoprivredi. Raseljene bi se uvjerilo da poljoprivreda može biti isplativa.

2. Zabraniti izvoz pšenice u zrnu.

3. Na europsko tržište izvoziti isključivo gotovo tijesto za kruh i peciva; tako uposliti prerađivačke kapacitete prehrambene industrije, podizati nove, pa i manje na OPG-ima; prodavati ga uz priču iz bogate tradicije Hrvata vezanu za kruh i blagovanje uz promidžbu „hrvatskog puta do kruha“ – Croatian way to the bread, kao trajnih vrijednosti zagubljenih u bespućima lijevih kretanja.

4. Uvoz tijesta od kojega prodajni lanci u nas peku kruh i peciva vezati za otkup poljoprivrednih proizvoda – tijesta. I to prema načelu: “možeš uvesti za vrijednost koju si uložio u hrvatsku poljoprivredu, odnosno koliko si pšenice otkupio!”

5. Povećanje cijena kruha je neminovno, ali minimalno, na račun smanjenja stope PDV-a na tu namirnicu! Javnost treba znati da se država svjesno odriče (premda je stopa PDV-a od 25% u svim scenarijima razvoja nedopustivo visoka!), zbog cijene osnovne namirnice!

6. Izboriti za jedinstven zakon o trajanju dubokog zamrzavanja mesa i režim prodaje odmrznutog mesa jedinstven za sve članice EU! Oživjeti i stimulirati domaći uzgoj stoke. Smišljeno postupiti i s otkupom i preradom mlijeka i prerađevinama. Tada ćemo barem jesti vlastiti kruh i mlijeko. Također i kao članica eurozone pripremati njihov izvoz.

   Gospodarske grane temeljene na fotosintezi

To je put smanjenju rizika od inflacije, povećanju zaposlenosti, povratka mladih i demografskoj obnovi. Rječju, svemu onome što očito stoji pred nacijom kao prioritet!

Naime, sve je očitije da poslije pandemije, klimatskih promjena kao posljedice korištenja fosilnih goriva i aktualnih geopolitičkih preslagivanja socijalno gospodarski i okolišno održiv razvitak može naći osloncem na nekovrsni „neofiziokratizam“- u gospodarskim granama i prirodnim datostima temeljenim na fotosintezi. To znači poljoprivreda i šumarstvo s preradom hrane i drvne mase. Zatim bioraznolikost, krajobraz i turizam, znanost u svim porama života, a sve na tragu tih vrijednosti.

Za Hrvatsku koju kao najodgovornije osobe vodite, to je otvoren, ali nedvojbeno jasan put napretku. On će našega čovjeka lišiti dvojbe: putovnica ili ostanak“, zaključuje u otvorenom pismu akademik Bašić.

Prethodni članakS Hrvatskim pčelarskim savezom o stanju u sektoru
Sljedeći članakNova udruga za jačanje hrvatskih OPG-ova
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.