U Zahjevu za potpore u 2023. godini poljoprivredni proizvođači imali su mogućnost odlučiti se za sjetvu leguminoza na oraničnim površinama u minimalnom udjelu od 20 %. Ova je intervencija jedna od mogućih Eko shema. Potpora za Eko sheme se dodjeljuje u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru korisnicima koji dobrovoljno preuzimaju obvezu provedbe poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš.

Intervencija 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih  površina je jedna od proizvodno nevezanih izravnih plaćanja, a isplaćuje se u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza. Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Proizvodna godina u biljnoj proizvodnji započinje 15. kolovoza prethodne godine i završava 1. listopada tekuće godine. Ova intervencija obuhvaća uzgoj zrnatih i/ili krmnih leguminoza, i/ili leguminoza za zelenu gnojidbu kao glavnih usjeva i/ili sekundarnih usjeva na minimalno 20 % oraničnih površina poljoprivrednog gospodarstva, a poljoprivredni proizvođači su podnošenjem zahtjeva za ovu eko shemu preuzeli sljedeće obveze:

  • Obvezno je voditi evidenciju o predkulturi/kulturama i planiranoj kulturi/kulturama na oraničnim površinama uključenim u intervenciju, ali i o uzgoju kultura na preostalom dijelu oraničnih površina u godini preuzete obveze o provedbi intervencije.
  • Zabranjena je uporaba mineralnih gnojiva, ali je dopuštena uporaba organskih gnojiva i/ili gnojiva i poboljšivača tla koja se koriste u ekološkoj proizvodnji.
  • U tekućoj godini obvezno je završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz eko shemu.
  • Obvezno je voditi evidenciju o provedbi svih obveza intervencije na propisanom obrascu. Obrasci su dostupni na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja i Ministarstva poljoprivrede. Popunjen Obrazac evidencije (Obrazac 3. Evidencija o provedbi eko sheme Intervencije 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina) treba dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca 2023. godine.
  • Ako je korisnik potpora uključen u ekološku proizvodnju i uzgaja leguminoze za pčelinju pašu, košnju istih ne smije provoditi prije 1. kolovoza.
Sjeme soje
Biljke soje u dobroj kondiciji

Kombinacija potpora

Visina potpore za ovu eko shemu ovisi o broju prihvatljivih hektara, ali i o tome uzgaja li poljoprivredni proizvođač leguminoze u konvencionalnom uzgoju ili na ARKOD parceli kombinira uzgoj leguminoza s jednom od dopuštenih kombinacija:

  • Kombinacija s eko shemom Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama
  • Kombinacija s intervencijom Ekološki uzgoj
  • Odgoda košnje leguminoza za pčelinje paše u ekološkom uzgoju uzgoj

Koje su vrste mahunarki i smjese prihvatljive za eko shemu?

Za sjetvu su prihvatljive: soja, soja za stočnu hranu, grahorica jara, grahorica ozima, lupine, grašak, djeteline, bob, esparzeta (grahorka), lucerna, grahor satrica, grah, slanutak, bob, leća, vigna grah, smiljkita i smjesa leguminoza i žitarica te smjesa leguminoza i biljnih vrsta iz drugih porodica.

Pri izboru vrste i/ili smjese različitih biljnih vrsta s mahunarkama treba voditi računa o tlu (teško tlo lošijih vodo-zračnih odnosa ili lakše i propusno tlo), vremenskim čimbenicima, namjeni korištenja biljne mase (hrana za ljude i/ili domaće životinje ili popravak tla), ali i planiranom plodoredu na svakoj pojedinoj ARKOD parceli. Također, izbor pogodne vrste/smjese ovisi i o načinu obrade tla, odnosno o opremljenosti poljoprivrednog gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom.

Sjetvu mahunarki treba obaviti kad su povoljni uvjeti za ujednačeno i brzo nicanje te razvoj mladih biljaka. Za uspješnu proizvodnju svih poljoprivrednih vrsta pa tako i mahunarki važno je poznavati značajke tla na parcelama na kojima planiramo sjetvu, ali i zahtjeve poljoprivredne vrste koju planiramo sijati prema vanjskim čimbenicima (temperatura, voda, svjetlost, zrak). Neke mahunarke (leguminoze) imaju velike zahtjeve prema okolišnim čimbenicima dok su neke puno skromnijih zahtjeva.

Neke vrste mahunarki su kratkotrajne (vijek trajanja je jedna do dvije godine), a neke dugotrajne (vijek trajanja 5 i više godina), neke uspješno prezimljavaju u našim uvjetima, a neke smrzavaju. Prije sjetve bilo koje poljoprivredne vrste i pri odabiru parcele za sjetvu važno je poznavati „povijest parcele“, odnosno znati koji su herbicidi korišteni za zaštitu od korova u predusjevu i ima li ograničenja u plodoredu ili ne. Zato obavezno treba pročitati Uputu o primjeni i mogućim ograničenjima koja su navedena na etiketi herbicida korištenog u predusjevu.

Crvena djetelina
Uskolisna lupina

Prilikom odabira vrste ili smjese za sjetvu nužno je voditi brigu o narednoj poljoprivrednoj vrsti koju će se sijati/saditi na pojedinoj ARKOD parceli. Ovisno o planiranom plodoredu bira se vrsta i/ili smjesa. Pri tome je obavezno voditi računa o životnom vijeku leguminoza.

Jednogodišnje mahunarke su: soja, grahorice, lupine, grašak, bob, leća, vigna grah i grahor satrica. Životni vijek višegodišnjih leguminoza je duži od jedne godine. Dužina života je biološka osobina svake vrste pa neke višegodišnje vrste žive kratko, samo 2-3-4 godine (npr. crvena djetelina), a neke puno duže čak 8-10-12 godina (bijela djetelina, smiljkita). Hoće li se sijati samo jedna vrsta ili smjesa različitih vrsta ovisi o svemu ranije navedenom.

Danas na tržištu možemo naći različite gotove smjese. Niže pobrojane vrste mahunarki dolaze u sastavu većine smjesa koje možemo naći na tržištu: inkarnatka (Trifolium incarnatum L.), crvena djetelina (Trifolium pratense), aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrinum L.), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum L.), grahorice (Vicia sativa L., Vicia villosa Roth, Vicia pannonica Crantz). Ove se vrste međusobno razlikuju po svojim svojstvima: dugovječnosti, zahtjevima prema agrookolišnim uvjetima…

Izbor vrste ili smjese vrsta ovisi o uvjetima proizvodnje, ali i o cilju proizvodnje (proizvodnja za tržište, proizvodnja za hranidbu domaćih životinja ili za zelenu gnojidbu). Prilikom odabira smjese treba voditi računa i o svojstvima ostalih biljnih vrsta zastupljenih u smjesi, a ne samo o mahunarkama. Većina mahunarki ima spor početni rast i razvoj. U nekim smjesama nalaze se biljne vrste koje brzo kliju, niču i imaju brz početni rast i razvoj (npr. heljda, uljana rotkva, bijela gorušica…). Osim toga, u postrnom roku sjetve, niknut će i samonikle biljke iz sjemena predusjeva (pšenica, ječam, uljana repica) rasutog tijekom žetve. Dakle, može se dogoditi da mahunarke budu potisnute od ostalih biljnih vrsta. Prilikom odluke o odabiru i sastavu smjese važno je znati hoće li zasijane vrste prezimiti ili ne.

Ozima grahorica, ozimi bob, ozimi grašak, smiljkita, esparzeta, lucerna prezimljuju. Od djetelinskih vrsta u našim uvjetima prezimljuju inkarnatka, crvena, švedska i bijela djetelina dok aleksandrijska i perzijska djetelina izmrzavaju.

Budući da se u smjesama nalazi sjeme različitog oblika i krupnoće, prilikom sjetve mora se voditi računa o normi i o dubini sjetve. Optimalna dubina sjetve sitnozrnih mahunarki, ovisno o vrsti je 0,5 do 2,0 cm, a krupnozrnih (soja, bob, lupina) ovisno o krupnoći sjemena od 2-6 cm pa čak i do 10 cm, ovisno o tipu tla (pjeskovito, ilovasto ili glinasto), sadržaju vlage u tlu i roku sjetve. Stoga u širokom rasponu varira i preporučena norma sjetve različitih gotovih smjesa mahunarki s drugim biljnim vrstama koje se nalaze na tržištu.

Različit oblik i krupnoća sjemena vrsta u smjesama

Tablica 1. Neka agronomska svojstva sitnozrnih mahunarki

VrstaApsolutna masa (g)Dubina sjetve (cm)Norma sjetve (kg/ha)Vijek trajanja (godina)
Lucerna (Medicago sativa L.)2,00 – 2,251,5-2,015 – 204 – 5
Crvena djetelina (Trifolium pratense L.)1,75 – 2,251-1,520 – 252 – 3
Bijela djetelina (Trifolium repens L.)0,600,5-1,012 – 145
Perzijska djetelina (Trifolium resupinatum L.)1,101-2201
Švedska (križana) djetelina (Trifolium hybridum L.)0,50 – 0,800,5-1,08 – 102 – 3
Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrinum L.)3,001-225 – 301
Inkarnatka (Trifolium incarnatum L.)3,00 – 4,601-225 – 301
Smiljkita roškasta (Lotus corniculatus L.)1,300,5-1,515 – 205 – 6
Esparzeta (Onobrychis sativa L.)13,2 – 16,84 – 650 – 903 – 5 – 7
Nodule na korijenu

Povoljan utjecaj mahunarki na plodored i tlo

Ovisno o vrsti, mahunarke u tlu ostavljaju različitu količinu dušika. Za poljoprivrednu proizvodnju i povoljan utjecaj na okoliš vrlo je značajna simbioza kvržičnih bakterija iz rodova Rhizobium i Bradyrhizobium s mahunarkama čime se biološki veže atmosferski dušik koji se odmah koristi za sintezu bjelančevina i na taj se način sprječava opasnost od onečišćenja podzemnih voda nitratima koja se inače javljaju kod primjene mineralnih dušičnih gnojiva. Na formiranje kvržica na biljci i učinak bakterizacije veliki utjecaj imaju fizikalno – kemijska svojstva tla i to: pH tla, vlažnost, salinitet i količina dušika u tlu.

Simbioza između bakterija i biljaka iz porodice mahunarki je manje ili više specifična. Pojedine vrste bakterija stvaraju simbiotske odnose samo s jednom ili s nekoliko vrsta leguminoza. Dušik fiksiran kroz korijenske nodule leguminoznih biljaka jeftiniji je, prirodniji i učinkovitiji u iskorištavanju od strane biljke domaćina. U fazi cvatnje mahunarki najbolje se mogu uočiti formirane korijenske nodule. 

Prethodni članakObjavljena prva procjena ranih usjeva u 2023.
Sljedeći članakU Vladinom paketu mjera više od 60 milijuna eura za pomoć poljoprivrednicima
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.