Ove godine ozimine su trpile prekomjernu vlažnost u tlu, što se odrazilo na smanjenje prinosa. Pšenica je uspjela dostići samodostatnost s prinosom od 820 tisuća tona. Ukupan prinos žitarica je na razini od 3,1 milijuna tona, a prednjači kukuruz s gotovo 2 milijuna tona, rezimirali su to na konferenciji o jesenskoj sjetvi predstavnici Ministarstva poljoprivrede, HAPIH-a, FAZOS-a, velikih poljoprivrednih proizvođača i udruženja poljoprivrede HGK.
Jesenska sjetva, odnosno procjene sjetvenih površina ozimih kultura, kao i rezultati žetve kukuruza, soje i suncokreta te otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda bile su teme konferencije održane u HGK, Županijskoj komori Osijek, na kojoj su sudjelovali državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK Vlado Čondić, predstavnik Žito grupe Relja Kovačić, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo HAPIH-a Goran Jukić i profesor Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Svi sudionici su konstantirali kako je 2023. godina bila iznimno teška za ratare, počevši od proljetnih, odnosno zimskih uvjeta gdje su ozimine trpile prekomjernu vlažnost u tlu, a što se odrazilo na ukupan prinos.
Samodostatnost žitarica 160 %
–Pšenica je u tom dijelu ipak zadržala prinos koji je jamčio samodostatnost, oko 820 tisuća tona, čime smo se približili prošlogodišnjem iznosu od oko milijun tona. Ukupan prinos žitarica je na razini od 3,1 milijun tona. U tom dijelu prednjači kukuruz s gotovo 2 milijuna tona. Što se tiče uljarica, također bilježimo jedan stabilan prinos s više od 420 tisuća tona. Soja nije bila na razini prethodne 2022. godine, ali je s prinosom jamčila ukupan obujam proizvodnje koji je bio na razini prošlogodišnje. I dalje je pozitivan trend izvoza soje koja je najvažnija uljarica po pitanju izvoznog karaktera.
Što se tiče same opskrbljenosti domaćeg tržišta, ono je po pitanju žitarica na razini 160 % samodostatnosti, kod uljarica je to 200 %, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, dodavši kako se time zadovoljavaju potrebe mlinarske i pekarske industrije, odnosno industrije za proizvodnju ulja u kojoj se bilježi i određeno smanjenje cijena.
Majdak je još rekao kako se od ove jeseni očekuje da bude na razini proteklih pet godina, no predviđanja su kako će se smanjiti obujam površina pod pšenicom, odnosno ozimim kulturama.
Zbog pada cijena i povećanih inputa, država osigurala 10 milijuna eura iz krizne rezerve
–Po pitanju cijena žitarica, 2022. bila je rekordna. Taj trend nismo mogli očekivati ove godine u kojoj je zabilježen osjetan pad. Naime, zbog rata u Ukrajini imali smo konkurenciju po pitanju izvoza žitarica u Italiju. Zbog toga je država osigurala dodatna sredstva kako bi taj dio cijena koje su pale, ali i povećanih cijena inputa u proizvodnji, djelomice nadomjestila određenim potporama. Riječ je o potporama iz krizne rezerve od 10 milijuna eura koja će poljoprivrednicima biti isplaćena do kraja ove godine te potporama zbog vremenskih nepogoda od 25 milijuna eura, od kojih će većinski dio biti isplaćen također do kraja 2023. godine, a ostalo u siječnju iduće godine. Realizirana je i nova kreditna linija za obrtna sredstva putem HBOR-a, a do sad je zaprimljeno zahtjeva za ukupno 12 milijuna eura, što jamči i realizaciju jesenske sjetve putem ovih sredstava. Od iduće godine nastavljamo s kreditnom linijom i s HAMAG-ovim obrtnim sredstvima, najavio je Majdak.
Mali proizvođači ušli u ovogodišnju proizvodnju u minusu
–Ove su jeseni ulazni troškovi za 35 % manji nego lani. Veliki proizvođači u idućoj žetvi pšenice očekuju bolje rezultate nego ove godine u kojoj smo proizveli više od 820 tisuća tona pšenice, rekao je Relja Kovačić iz Žito grupe.
Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK-a Vlado Čondić rekao je da je, iako su cijene pale, ovo najteža godina za poljoprivredne proizvođače. Ušli smo u ovu godinu u minusu, i to plaši male proizvođače. Ukratko, 2023. je teška, izazovna i složena za poljoprivredni sektor, zaključio je Čondić. Voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Goran Jukić istaknuo je kako je Hrvatska u prošloj godini imala 22.600 hektara zasijanih pod sjemenskim usjevima, što je najbolja godina u proteklom desetljeću. Najavio je dovoljne količine sjemena, od toga 47.000 tona certificiranog sjemena.
Jukić je upozorio poljoprivrednike koji planiraju koristiti sjeme s poljoprivrednih gospodarstava, poznato kao tavanuša, da budu oprezni jer je prošla godina bila izuzetno nepovoljna zbog velikog napada bolesti koje se nisu mogle suzbiti zaštitnim sredstvima.
Idealni uvjeti sjetve u listopadu, fokus na bolesti i poljske glodavce
Profesor Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek podsjetio je na vremenske uvjete tijekom ove godine.
– Da nije bilo mraza u travnju, rekao bih da smo imali idealne vremenske uvjete. Kroz svibanj i lipanj su nas pratile dobre prilike s dovoljno vode i zaista se ne možemo potužiti na sušu. No, u srpnju su visoke temperature u kombinaciji s velikom vlagom tla dovele do katastrofalnih posljedica, a u kolovozu su bile i poplave u Posavini te Podravini nakon čega je uslijedio nesvakidašnje topao rujan. U listopadu je idealno stanje vlage u tlu i vremenski uvjeti. Ne očekuje se da će temperature u dogledno vrijeme pasti ispod 10 stupnjeva, rekao je Stipešević. Onima koji su malo uranili sa sjetvom i imaju “lijepi zeleni tepih” poručio je kako trebaju voditi računa o zarazama kojima su izloženi, pogotovo pšenica, i još više ozimi ječam. A upozorio je uzgajivače da zbog povišenih temperatura postoji velika opasnost od poljskih glodavaca, pogotovo bude li zima blaga.
