Zbog svog visokog prinosa metana po hektaru, kukuruz je najisplativiji biljni energent. Tvrtka Euralis-Saaten iz Norderstedta, poznata po sortama kukuruza i suncokreta, predlaže kombiniranu sjetvu kukuruza i suncokreta. To omogućuju nove sorte kukuruza, primjerice srednje rana sorta ES UltraStar, otporna na herbicid za uskolisne korove Focus Ultra. Rezultati prve godine ispitivanja miješane sjetve kukuruza i suncokreta pokazuju 25 – 44 posto veće prinose metana, premda je ukupan prinos suhe tvari bio 25 posto manji. Sam kukuruz ima velik prinos ukupne suhe tvari i zahtijeva razmjerno malo rada. Međutim, kukuruz sadržava malo sirovih masti i vrlo malo sirovih proteina. Suncokret obiluje i jednim i drugim. Stoga su prvi pokusi miješanog uzgoja nedvojbeno pokazali da se može dobiti više metana. Povećanje je bilo oko 10 m3 metana po jednoj toni suhe tvari.
Za miješanu sjetvu kukuruza i suncokreta stručnjaci tvrtke Euralis dali su prve preporuke. Sjetva tek potkraj travnja, što omogućuje harmoničan, usklađen rast i razvoj obiju kultura. Ranija sjetva bila bi dobra za kukuruz, ali ne i za suncokret jer još nije dovoljno toplo. Razmak redova nikako ne smije biti manji od 75 cm. Ako bi razmak bio manji od 75 cm, suncokret bi previše konkurirao kukuruzu. Gustoću sjetve treba prilagoditi tako da na četvornom metru tla bude po 9 biljaka obiju kultura.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProljetna raskoš magnolija
Sljedeći članakGorko i zdravo
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.