Ovogodišnja žetva ozimih ratarskih usjeva bit će jedna od najranijih koje pamtimo.
Ovaj rani početak žetve podsjeća na 2018. godinu kad je žetva ječma na istoku Republike Hrvatske započela krajem svibnja. No, tada je, bez obzira na izuzetno rani početak, žetva strnih žitarica trajala sve do kraja mjeseca srpnja (na zapadnom dijelu Republike Hrvatske) jer je bila isprekidana čestim kišama tijekom lipnja i srpnja. U vrijeme pisanja ovog teksta (1. lipnja 2024.) neki su usjevi ozimog ječma na istočnom dijelu Republike Hrvatske već zreli, ali oborine odgađaju početak žetve. Općenito, usjevi ozimih ratarskih kultura izgledaju različito i ovisno o rokovima i uvjetima sjetve te primijenjenoj agrotehnici. Proizvodna sezona nije bila povoljna za ozime ratarske usjeve. Vegetacija je trajala kraće: biljke su brže prolazile kroz pojedine faze rasta i razvoja.
Agrookolišni uvjeti na svakoj pojedinoj lokaciji su različiti i utječu na tijek vegetacije. No, prosječno se vegetacija ozimih ratarskih usjeva ove godine skratila za otprilike 15-20 dana. Ove zime razdoblje mirovanja vegetacije trajalo je samo 2-3 tjedna. I ječam i pšenica klasali su i cvali ranije, a razdoblje cvatnje uljane repice trajalo je kraće u odnosu na prosječne godine. Navedeno je posljedica vremenskih prilika tijekom zimskih i proljetnih mjeseci. Veljača i ožujak te prva polovica mjeseca travnja bili su topliji čak nekoliko stupnjeva u odnosu na višegodišnji prosjek. Zahlađenje u drugoj polovici travnja nije značajnije utjecalo na razvoj ozimih žitarica i uljane repice, iako su se na pojedinim lokacijama mogla uočiti oštećenja uzrokovana negativnim temperaturama u vrijeme klasanja ječma.
Rjeđi sklopovi i niži habitusi
Biljkama raspoloživa voda je važan čimbenik za bolje iskorištenje hraniva i postizanje prinosa kao i za odvijanje svih fizioloških procesa u biljci. Sušno razdoblje tijekom proljeća, toplo vrijeme tijekom zimskih i proljetnih mjeseci, temperaturne oscilacije u travnju te narušeni vodo-zračni odnosi u tlu utjecali su na stanje usjeva. Usjevi su nešto nižeg habitusa i rjeđih sklopova (broj biljaka po jedinici površine). Osim toga, nedostatak vode u tlu na kraju busanja, kad se završava formiranje klasića, negativno je utjecalo na duljinu klasa. Fotografije 1 i 2 prikazuju neplodne klasiće na klasovima pšenice i ječma. Na većini lokacija bilježi se i nedostatak vlage u fazi vlatanja. U vrijeme klasanja i cvatnje nedostatak vode u tlu može još više uvećati broj neplodnih klasića i time značajno smanjiti prinose strnih žitarica.
Pšenica
Visina prinosa najviše ovisi o broju zrna u klasu. Na ostvareni urod u ovogodišnjoj žetvi utjecat će rjeđi ostvareni sklopovi (manji broj klasova po jedinici površine) i kraći klasovi. Na visinu prinosa znatno utječe pravilna i pravovremena prihrana u fazi busanja i vlatanja. Ove je godine nedostatak oborina nakon završetka faze zimskog mirovanja uzrokovao loše „kretanje vegetacije“, slabo busanje i usvajanje dušika iz tla ili primijenjenog mineralnog gnojiva. Stoga je broj vlati (odnosno klasova) i broj zrna u klasu manji nego što je to u optimalnim uvjetima. Klimatske promjene utječu na poljoprivrednu proizvodnju pa poljoprivredi proizvođači više ne mogu provoditi agrotehničke mjere prema kalendaru.
Jako je važno redovito pratiti stanje usjeva i prilagoditi primjenu agrotehničkih mjera i način proizvodnje koliko god je moguće agrookolišnim uvjetima. Primjerice, o prihrani usjeva dušičnim gnojivima jako ovisi visina i kakvoća ostvarenog uroda. Vrijeme i način primjene te oblik dušičnih gnojiva ovisi o uvjetima okoliša.
Danas, naročito u uvjetima intenzivne proizvodnje, postoji mogućnost primjene novih formulacija dušičnih gnojiva s produženim učinkom. Kod primjene takvih gnojiva, smanjuju se gubici koji nastaju uslijed hlapljenja ili ispiranja dušika iz tla, a povećava se iskoristivost dušika pri manjim dozama primjene. Cilj primjene ovakvih gnojiva je bolja iskoristivost dušika i njegovo ravnomjernije usvajanje.
Očekuju se priosječni prinosi
Nezahvalno je prognozirati očekivane prinose i kvalitetu. Ali, u odnosu na prognoze o očekivanim urodima strnih žitarica prema stanju usjeva u mjesecu ožujku, očekivanja su sada optimističnija jer je tijekom svibnja ipak bilo oborina. Krupnoća zrna mogla bi dijelom nadoknaditi nedostatke u broju klasova po jedinici površine, odnosno u broju zrna po klasu. U ovogodišnjoj se žetvi ne mogu očekivati rekordni prinosi jer odabrane sorte nisu imale uvjete da bi mogle ostvariti svoj genetski potencijal.
No, prema sadašnjem stanju, očekuju se prosječni, a na nekim lokacijama i iznadprosječni prinosi (ipak veći prinosi pšenice po jedinici površine u odnosu na prošlogodišnje). Kakvoća uroda ovisi o provedenim agrotehničkim mjerama (pravodobnoj i učinkovitoj zaštiti usjeva od štetnih organizama), ali i o vremenskim prilikama tijekom žetve. I dok smo tijekom proljeća željeli kišu, kišni dani tijekom žetve nisu poželjni jer utječu na pad kakvoće zrna.
Foto: mr. sc. Tatjana Martinović
