Budući da se približava proljetna sjetva ratarskih kultura, Gospodarski list je odlučio istražiti kakvo je stanje sa sjemenom u okolnostima prošlogodišnje suše koja je značajno utjecala na proizvodnju sjemena, kao i otežanih uvjeta uvoza sjemena i nabave repromaterijala zbog gospodarskih prilika u Hrvatskoj i svijetu. Hrvatske ratare zanima i koji je optimalan izbor sorata i hibrida kojima mogu zasijati hrvatske oranice ove godine.

Odgovore smo potražili kod stručnjaka u Bc Institutu, koji ima vlastiti oplemenjivački program najvažnijih ratarskih kultura. Ta naša vodeća sjemenarska tvrtka okrenuta tržištu u Hrvatskoj i inozemstvu kroz proizvodnju, doradu i prodaju vlastitih hibrida i sorata.

Razgovarali smo s dr.sc. Katarinom Jukić, direktoricom Komercijalnog sektora, Kristijanom Puškarićem, dipl.ing., direktorom Sektora sjemenarstva, dr.sc. Mirkom Jukićem, oplemenjivačem kukuruza i predstojnikom Zavoda za Kukuruz, te Đurom Lukićem, dipl. ing., direktorom Sektora marketinga.

Hoće li biti dovoljno sjemena kukuruza za ovogodišnju sjetvu?

Nezaobilazna tema su klimatske promjene i prošlogodišnja suša. Tako smo najprije htjeli doznati kakvi su pokazatelji ovogodišnje prodaje Bc hibrida kukuruza i ima li dovoljno sjemena kukuruza za ovogodišnju sjetvu, budući da sjemenski kukuruz ima višestruko manji urod od merkantilnog.

S obzirom na visoku cijenu gnojiva koji je u proizvodnji kukuruza značajan trošak, bilo je za očekivati da će interes za kukuruzom biti slabiji u odnosu na prošlu prodajnu sezonu. Međutim, dosadašnji rezultati prodaje su na prošlogodišnjoj razini. Očekivanja su da će ili ostati na istom ili čak biti i nešto bolji, ističu dr.sc. Katarina Jukić i Kristijan Puškarić i dodaju da sjemena kukuruza ima dovoljno kad se gleda količinski. Međutim, postoje određeni nedostatci u smislu željenog asortimana pojedinih hibrida, pogotovo kod sjemena ranijih FAO skupina.

Treba reći da su prinosi u sjemenskoj  proizvodnji prošle godini bili manji od očekivanog ukupno gledajući, no svakako je najbitnije da sjemena kukuruza ima dovoljno, napominju stručnjaci iz Bc Instituta.

Interes za ovogodišnju sjetvu kukuruza na razini je prošlogodišnjeg, a domaćeg sjemena bit će dovoljno

Već smo navikli da se, nažalost, u Hrvatskoj manjak domaće proizvodnje nadomješta uvozom u većini segmenata hrvatske poljoprivrede. Kako se udio domaćeg proizvoda smanjuje, tako uvoz raste.

Kad je riječ o ratarskom sektoru, Hrvatska je jedna od rijetkih tranzicijskih zemalja koja se može podičiti značajnim udjelom domaćeg sjemena u ukupnom zadovoljenju potreba. Tako kod svih strnih žitarica, te soje imamo zadovoljenje domaćih potreba s više od 90%. Kod sjemena kukuruza to je na razini oko 40%.

Nažalost, posve smo ovisni o uvozu sjemena ostalih uljarica (suncokret, uljana repica) te industrijskog bilja (šećerna repa), cjelokupnog povrća i znatnog dijela krmnog bilja. Hrvatska je uvijek bila izvoznik sjemena. Tako je primjerice izvoz sjemena kukuruza proizvedenog u Hrvatskoj do prije 10-15 godina bio financijski vrjedniji od svih maslina i mandarina koje smo proizveli. Trendovi se mijenjaju ulaskom u EU. Tako danas Hrvatska i dalje izvozi sjeme, ali je i tzv. unos iz EU zemalja također znatno narastao, prvenstveno baš na sjemenu kukuruza.

Ozime i jare žitarice imaju određenu stabilnost u udjelu u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Površine pod kukuruzom su u stalnom laganom padu. Trendovi u strukturi sjetve u RH idu k tome da su u posljednjih nekoliko godina značajno narasle površine pod uljaricama – sojom i suncokretom. I to prvenstveno nauštrb kukuruza.

 Izbor najboljih hibrida

Hrvatski ratari mogu odabrati najbolje hibride na domaćem tržištu. To su oni koji su kreirani u hrvatskim agroekološkim uvjetima. Stoga i vrlo adaptibilni na sve stresne uvjete s kojima se susreću domaći poljoprivredni proizvođači. Važna prednost BC hibridakukuruza u ovim klimatološki stresnim vremenima je upravo to da su prirodno udomaćeni. Oni su stvoreni za domaće podneblje, te su vrlo prilagodljivi stresnim uvjetima kojima svjedočimo iz sezone u sezonu.

Bc hibridi su stvoreni za naše podneblje i prilagođeni na stresne uvjete

Naši najprodavaniji hibridi su „standardni dvojac“ BC572 koji se odlikuje izuzetnom kvalitetom zrna. Također i Pajdaš – hibrid s prepoznatljivom crvenom bojom zrna koja ga svakako odvaja od hibrida konkurencije. Predstavnici novije generacije BC hibrida, BC323, BC415 i Agram prepoznati su od strane poljoprivrednih proizvođača. To govori i činjenica da se iz godine u godinu povećava broj hektara zasijanih tim hibridima u RH i u inozemstvu.

Od kasnijih hibrida svakako treba istaknuti BC678 i BC747 koji su uz prinos zrna odlični i kao silažni kukuruzi. Ovdje posebno treba napomenuti da smo vjerojatno jedina sjemenska kuća koja u ovome trenutku tržištu može ponuditi dovoljne količine sjemena hibrida FAO skupine 300 (BC323, BC344, Agram, Alibi,..), ističu stručnjaci iz Bc Instituta

Soja i suncokret

Proteinske kulture i uljarice sve su zanimljivije hrvatskim poljoprivrednicima. Bc Institut vrlo je značajna kuća kad govorimo o opskrbi domaćeg tržišta sjemenom soje. Sorta Pedro, zbog visokog prinosa i stabilnosti u proizvodnji, nametnula se kao lider. Postala je gotovo sinonim za soju u Republici Hrvatskoj. Ništa manje značajna i poznata sorta Bahia prati Pedro u stopu, a tu je i nova sorta Amma.

Bc-ovi stručnjaci predstavili su i novitete.

Od ove godine, Bc Institut je svoju ponudu obogatio sjemenom suncokreta različitih grupa dozrijevanja i u različitim tehnologijama. Hibrid ES Belfis – CLP tehnologija, ES Ceylon i ASU 1301 – Express tehnologija, Bella – konvencionalni hibrid.

Da Bc Institut prati svjetske trendove u oplemenjivanju i u digitalizaciji. Dokaz je i mobilna aplikacija Bc Agronaut koja poljoprivrednim proizvođačima daje informacije ”na dlanu” i na kojoj mogu saznati sve aktualnosti, prinose hibrida kukuruza, soje i ostalih kultura po županijama, mogućnost izračuna norme sjetve, savjete vezano za zaštitu usjeva i još puno toga. Bc Agronaut može se potpuno besplatno, bez registracije, preuzeti s App Store ili Google Play.

Prethodni članakZlatna repa 2023.
Sljedeći članakHrvatski poljoprivrednici posjetili Nizozemsku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.