Budući da se približava proljetna sjetva ratarskih kultura, Gospodarski list je odlučio istražiti kakvo je stanje sa sjemenom u okolnostima prošlogodišnje suše koja je značajno utjecala na proizvodnju sjemena, kao i otežanih uvjeta uvoza sjemena i nabave repromaterijala zbog gospodarskih prilika u Hrvatskoj i svijetu. Hrvatske ratare zanima i koji je optimalan izbor sorata i hibrida kojima mogu zasijati hrvatske oranice ove godine.
Odgovore smo potražili kod stručnjaka u Bc Institutu, koji ima vlastiti oplemenjivački program najvažnijih ratarskih kultura. Ta naša vodeća sjemenarska tvrtka okrenuta tržištu u Hrvatskoj i inozemstvu kroz proizvodnju, doradu i prodaju vlastitih hibrida i sorata.
Razgovarali smo s dr.sc. Katarinom Jukić, direktoricom Komercijalnog sektora, Kristijanom Puškarićem, dipl.ing., direktorom Sektora sjemenarstva, dr.sc. Mirkom Jukićem, oplemenjivačem kukuruza i predstojnikom Zavoda za Kukuruz, te Đurom Lukićem, dipl. ing., direktorom Sektora marketinga.
Hoće li biti dovoljno sjemena kukuruza za ovogodišnju sjetvu?
Nezaobilazna tema su klimatske promjene i prošlogodišnja suša. Tako smo najprije htjeli doznati kakvi su pokazatelji ovogodišnje prodaje Bc hibrida kukuruza i ima li dovoljno sjemena kukuruza za ovogodišnju sjetvu, budući da sjemenski kukuruz ima višestruko manji urod od merkantilnog.
–S obzirom na visoku cijenu gnojiva koji je u proizvodnji kukuruza značajan trošak, bilo je za očekivati da će interes za kukuruzom biti slabiji u odnosu na prošlu prodajnu sezonu. Međutim, dosadašnji rezultati prodaje su na prošlogodišnjoj razini. Očekivanja su da će ili ostati na istom ili čak biti i nešto bolji, ističu dr.sc. Katarina Jukić i Kristijan Puškarić i dodaju da sjemena kukuruza ima dovoljno kad se gleda količinski. Međutim, postoje određeni nedostatci u smislu željenog asortimana pojedinih hibrida, pogotovo kod sjemena ranijih FAO skupina.
–Treba reći da su prinosi u sjemenskoj proizvodnji prošle godini bili manji od očekivanog ukupno gledajući, no svakako je najbitnije da sjemena kukuruza ima dovoljno, napominju stručnjaci iz Bc Instituta.
Već smo navikli da se, nažalost, u Hrvatskoj manjak domaće proizvodnje nadomješta uvozom u većini segmenata hrvatske poljoprivrede. Kako se udio domaćeg proizvoda smanjuje, tako uvoz raste.
Kad je riječ o ratarskom sektoru, Hrvatska je jedna od rijetkih tranzicijskih zemalja koja se može podičiti značajnim udjelom domaćeg sjemena u ukupnom zadovoljenju potreba. Tako kod svih strnih žitarica, te soje imamo zadovoljenje domaćih potreba s više od 90%. Kod sjemena kukuruza to je na razini oko 40%.
Nažalost, posve smo ovisni o uvozu sjemena ostalih uljarica (suncokret, uljana repica) te industrijskog bilja (šećerna repa), cjelokupnog povrća i znatnog dijela krmnog bilja. Hrvatska je uvijek bila izvoznik sjemena. Tako je primjerice izvoz sjemena kukuruza proizvedenog u Hrvatskoj do prije 10-15 godina bio financijski vrjedniji od svih maslina i mandarina koje smo proizveli. Trendovi se mijenjaju ulaskom u EU. Tako danas Hrvatska i dalje izvozi sjeme, ali je i tzv. unos iz EU zemalja također znatno narastao, prvenstveno baš na sjemenu kukuruza.
Ozime i jare žitarice imaju određenu stabilnost u udjelu u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Površine pod kukuruzom su u stalnom laganom padu. Trendovi u strukturi sjetve u RH idu k tome da su u posljednjih nekoliko godina značajno narasle površine pod uljaricama – sojom i suncokretom. I to prvenstveno nauštrb kukuruza.
Izbor najboljih hibrida
Hrvatski ratari mogu odabrati najbolje hibride na domaćem tržištu. To su oni koji su kreirani u hrvatskim agroekološkim uvjetima. Stoga i vrlo adaptibilni na sve stresne uvjete s kojima se susreću domaći poljoprivredni proizvođači. Važna prednost BC hibridakukuruza u ovim klimatološki stresnim vremenima je upravo to da su prirodno udomaćeni. Oni su stvoreni za domaće podneblje, te su vrlo prilagodljivi stresnim uvjetima kojima svjedočimo iz sezone u sezonu.
–Naši najprodavaniji hibridi su „standardni dvojac“ BC572 koji se odlikuje izuzetnom kvalitetom zrna. Također i Pajdaš – hibrid s prepoznatljivom crvenom bojom zrna koja ga svakako odvaja od hibrida konkurencije. Predstavnici novije generacije BC hibrida, BC323, BC415 i Agram prepoznati su od strane poljoprivrednih proizvođača. To govori i činjenica da se iz godine u godinu povećava broj hektara zasijanih tim hibridima u RH i u inozemstvu.
–Od kasnijih hibrida svakako treba istaknuti BC678 i BC747 koji su uz prinos zrna odlični i kao silažni kukuruzi. Ovdje posebno treba napomenuti da smo vjerojatno jedina sjemenska kuća koja u ovome trenutku tržištu može ponuditi dovoljne količine sjemena hibrida FAO skupine 300 (BC323, BC344, Agram, Alibi,..), ističu stručnjaci iz Bc Instituta
Soja i suncokret
Proteinske kulture i uljarice sve su zanimljivije hrvatskim poljoprivrednicima. Bc Institut vrlo je značajna kuća kad govorimo o opskrbi domaćeg tržišta sjemenom soje. Sorta Pedro, zbog visokog prinosa i stabilnosti u proizvodnji, nametnula se kao lider. Postala je gotovo sinonim za soju u Republici Hrvatskoj. Ništa manje značajna i poznata sorta Bahia prati Pedro u stopu, a tu je i nova sorta Amma.
Bc-ovi stručnjaci predstavili su i novitete.
–Od ove godine, Bc Institut je svoju ponudu obogatio sjemenom suncokreta različitih grupa dozrijevanja i u različitim tehnologijama. Hibrid ES Belfis – CLP tehnologija, ES Ceylon i ASU 1301 – Express tehnologija, Bella – konvencionalni hibrid.
Da Bc Institut prati svjetske trendove u oplemenjivanju i u digitalizaciji. Dokaz je i mobilna aplikacija Bc Agronaut koja poljoprivrednim proizvođačima daje informacije ”na dlanu” i na kojoj mogu saznati sve aktualnosti, prinose hibrida kukuruza, soje i ostalih kultura po županijama, mogućnost izračuna norme sjetve, savjete vezano za zaštitu usjeva i još puno toga. Bc Agronaut može se potpuno besplatno, bez registracije, preuzeti s App Store ili Google Play.
