U prošlosti je ugar u poljoprivrednoj proizvodnji imao daleko veći značaj jer je služio za održavanje plodnosti tla. Poljoprivredno zemljište ostavljano je na odmoru s ciljem obnavljanja plodnosti. Crni (jalovi) ugar je poljoprivredna površina koja je ostavljana na odmoru, obrađuje se, ali se ne zasijava. Zeleni ugar je poljoprivredna površina zasijana nekim od usjeva s ciljem unošenja u tlo zelene mase radi sideracije i poboljšanja svojstava tla.

Poljoprivredne površine na nagibu nije preporučljivo koristiti kao crni ugar da ne bi došlo do erozije i pogoršanja strukture tla. Jalovi ugar kao način održavanja prihvatljiv je ako se redovito dodaju organska gnojiva radi popravka strukture i plodnosti tla. Ako se tlo dulje vrijeme ostavlja na crnom ugaru bez dodavanja organskih gnojiva, struktura tla se kvari. Tlo se zbija i stvaraju se slojevi nepropusni za vodu, a time se smanjuje i prozračnost tla.

U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, uvođenjem suvremene poljoprivredne mehanizacije i opreme, a zatim „kemizacijom“ poljoprivredne proizvodnje koja se temelji na znanstveno provjerenim zahvatima uzgoja bilja i stoke uz upotrebu različitih kemijskih sredstava (mineralna gnojiva, sredstva za zaštitu bilja…) i minimalno sudjelovanje ljudske radne snage, ugar gotovo nestaje.

Tablica 1: Površine pod ugarom (uključujući zelenu gnojidbu); u usporedbi s ukupnim korištenim poljoprivrednim površinama u republici Hrvatskoj za razdoblje 2000.-2020.

GodinaKorištena poljoprivredna površina (ha)Ugar uključujući zelenu gnojidbu (ha)Udio ugara (%)
2000.1 168 70519 3621,66
2001.1 177 99919 2681,64
2002.1 181 13818 9911,61
2003.1 195 73425 1692,10
2004.1 176 16132 3242,75
2005.1 210 79015 3141,26
2006.1 230 18316 5801,35
2007.1 201 75616 8951,41
2008.1 289 09112 7150,99
2009.1 299 58213 0741,01
2010.1 333 83511 6330,87
2011.1 326 08311 2000,84
2012.1 330 97311 1520,84
2013.1 568 8815 4430,35
2014.1 508 8855 9000,39
2015.1 537 62933 7252,19
2016.1 546 01915 9241,03
2017.1 496 66322 0601,47
2018.1 485 64525 2181,70
2019.1 504 44525 1551,67
2020.1 506 20528 8651,92

Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS)

Ugar i ostvarivanje prava na plaćanja po jedinici površine

Iz prikazanih podataka u tablici 1 vidi se da se nakon uzastopnog smanjenja udjela ugara od 2009. godine, udio površina pod ugarom povećava 2015. godine. Rezultat je to jedne od novosti koje propisuje Program izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Njime se uvodi mogućnost da se zemljište na ugaru koristi za potrebe provedbe zelene prakse kao ekološki značajna površina. Sukladno Uredbi (EU) br. 1307/2013, prihvatljive površine za ostvarivanje prava na plaćanja su površine obradivog zemljišta (oranice s poljoprivrednom kulturom, zemljište na ugaru i privremeni travnjaci uključujući zemljište u stakleniku ili ispod fiksnog ili pomičnog pokrova).

 class=
Crni ugar

 class=
Zeleni ugar

Površine koje se u Republici Hrvatskoj koriste kao ugar i za koje su korisnici ostvarili prava na plaćanja u razdoblje od 2015. do 2021. godine prikazane su u tablici 2. Također je prikazan njihov udio u usporedbi s ukupnim korištenim poljoprivrednim površinama na području Republike Hrvatske u istom razdoblju.

U promatranom sedmogodišnjem razdoblju, najveći udio površina ugara bilježi se upravo 2015. godine. No, udio ugara nakon 2015. godine ipak ima trend pada. Jedan od razloga je provedba kontrola na terenu, a kontrolama podliježu i površine pod ugarom. U slučaju kad se kontrolom utvrdi da ugar nije održavan sukladno propisima, korisnik gubi pravo na potporu.

Tablica 2: Površine ugara za koje je podnesen zahtjev za potporu u usporedbi s ukupnim površinama ARKOD parcela za koje je podnesen zahtjev za potporu za razdoblje 2015.-2021. u Republici Hrvatskoj

GodinaUkupna površina ARKOD parcela za koje je podnesen zahtjev za potporu (ha)Površine ugara za koje je podnesen zahtjev za potporu (ha)Udio ugara (%)
2015.1 019 69829 6152,90
2016.1 061 01221 8572,06
2017.1 077 33221 9672,04
2018.1 084 79922 8082,10
2019.1 095 35225 1552,30
2020.1 102 46623 7332,15
2021.1 118 83022 5222,01

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)

Definicija ugara sukladno važećim nacionalnim propisima, a to su: Zakon o poljoprivredi („Narodne novine“ br. 118/18., 42/20., 52/21.), Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 20/18., 115/18., 98/19.), Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja („Narodne novine“ br. 23/21., 52/21., 67/21., 72/21., 97/21.), Pravilnik o višestrukoj sukladnosti („Narodne novine“ br. 113/19.) i Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ br. 54/19., 126/19., 147/20.) glasi:

-Zemljište na ugaru je obradivo poljoprivredno zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti obavlja ispaša, ali koje se održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu.

Na poljoprivrednim površinama pod ugarom mora se, osim minimalnih uvjeta održavanja, najkasnije do 30. lipnja provesti barem jedna od agrotehničkih mjera. To su sjetva usjeva koji će biti zaoran za zelenu gnojidbu; sjetva mješavinom sjemena usjeva namijenjenih divljim pticama i medonosnog bilja kao izvor nektara; zaoravanje usjeva za zelenu gnojidbu; košnja; malčiranje ili bilo koji način obrade kojim će se u potpunosti spriječiti razvoj neželjene vegetacije.

Način održavanja zemljišta na ugaru korisnik potpora poljoprivredi naveo je prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu za 2021. godinu. Dakle, ugar nije i ne smije biti neodržavano poljoprivredno zemljište. Poljoprivredno zemljište koje je prije 1. siječnja 2019. godine bilo prijavljeno na ugaru ostaje obradivo zemljište i nakon tog datuma. Zemljište koje je nakon 1. siječnja 2019. godine prijavljeno na ugaru postaje u 2024. godini ili kasnije trajni travnjak ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni Uredbom (EU) br. 1307/2013.

Ako je poljoprivrednik, korisnik potpora poljoprivredi, u jedinstvenom zahtjevu za 2021. godinu prijavio zemljište na ugaru kao ekološki značajnu površinu, treba ispuniti sljedeće:

  • zemljište ostavljeno na ugaru mora biti održavano kao ugar tijekom razdoblja od 15. veljače do 15. kolovoza 2021. godine,
  • na tom se zemljištu ne smiju primjenjivati zaštitna sredstva, osim onih koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji.

Poljoprivredne površine koje se koriste kao ugar nisu prihvatljive površine za dodjelu potpore za IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja, za Mjeru 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“ i Mjeru 11 „Ekološki uzgoj“.

 class=
Zeleni ugar-usitnjavanje i unošenje siderata u tlo

 class=
Posijane mješavine sjemena usjeva namijenjenih divljim pticama i medonosnog bilja kao izvor nektara

Grafikon 1: Korištene poljoprivredne površine i površine pod ugarom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2000.–2021.

 class=
Izvori: Državni zavod za statistiku i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Obveza poštivanja pravila višestruke sukladnosti

Važno je podsjetiti da se sve poljoprivredne površine moraju održavati u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj. Svaki korisnik programa izravnih plaćanja dužan je pridržavati se minimalno propisanih uvjeta održavanja poljoprivrednih površina:

  • održavanje poljoprivrednih površina bez neželjene šumske vegetacije
  • održavanje svih površina na poljoprivrednom gospodarstvu bez korova pelinolisne ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) i mračnjaka (Abutilon theophrasti Med.), bez višegodišnjih korova i drvenastih biljnih vrsta koje zarastaju poljoprivrednu površinu i
  • poštivanje ostalih pravila višestruke sukladnosti.

Poljoprivredne površine se moraju održavati u takvom stanju da je parcela pristupačna, prohodna stoci za ispašu. Zatim da je moguć prohod klasičnim poljoprivrednim strojevima i da obrada može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja zemljišta. Na obradivom zemljištu moraju se provoditi poljoprivredne aktivnosti u agrotehničkim rokovima sukladno prijavljenoj vrsti korištenja i podneblju u kojem se aktivnost odvija.

Na svim površinama poljoprivrednog zemljišta, bez obzira na način korištenja, korisnici potpora pri obavljanju poljoprivredne aktivnosti moraju poštivati pravila višestruke sukladnosti. Svaki dobar gospodar na svojim će poljoprivrednim površinama spriječiti osjemenjivanje korova. Korovi su „kradljivci“ prinosa, a njihove sjemenke u tlu zadržavaju klijavost dulje vrijeme, ovisno o korovnoj vrsti. Korovi su i domaćini brojnih biljnih bolesti.

Na neodržavanim poljoprivrednim površinama nesmetano se razmnožavaju, ne samo korovi, nego i ostali štetni organizmi. Npr. štetni kukci i glodavci ugrožavaju uspješnu proizvodnju na neodržavanoj parceli, ali i na susjednim parcelama. Stoga, mogućnost ostvarivanja prava na plaćanja za poljoprivredne površine korištene kao ugar treba iskoristiti za provedbu agrotehničkih mjera usmjerenih na popravak poljoprivrednog zemljišta: zelene gnojidbe, kalcizacije (ako je potrebna), meliorativne gnojidbe, suzbijanja korova kombinacijom sustava obrade tla i sjetvom siderata te drugih agrotehničkih mjera. To su mjere primjerene svakoj pojedinačnoj poljoprivrednoj parceli u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMedeni cvjetići
Sljedeći članakŠto trebate znati o IoT-u u poljoprivredi?
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.