Vrijeme je za nabavu sjemena jarih strnih žitarica. Za sjetvu treba koristiti klijavo, čisto, ujednačeno i zdravstveno ispravno sjeme. U tekstu se ne spominje sjetva jare pšenice, jer na površinama Republike Hrvatske u odnosu na površine zasijane ozimom pšenicom, zauzima zanemarive površine.
Sjetvu jarih strnih žitarica treba obaviti u drugoj polovici veljače, odnosno tijekom prve polovice ožujka, čim to omogući stanje tla. Kasnija sjetva u proljetnom roku može imati za posljedicu značajno smanjenje prinosa. Umanjenje prinosa ovisi o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, a naročito o količini i rasporedu oborina i temperaturama.
Sjetvu jarih žitarica (jari ječam i jara zob) treba obaviti što je moguće ranije. Prinosi jarih strnih žitarica niži su od prinosa ozimih strnih žitarica (u prosjeku oko 20 %), ali uz vrlo ranu sjetvu i intenzivne agrotehničke mjere, prinos se može približiti razini prinosa ozimih žitarica.
U slučajevima kad se sjetva jarih strnih žitarica obavlja u travnju, može se očekivati značajniji pad prinosa. Ograničavajući faktor je temperatura koja je u to vrijeme viša te izaziva brži rast i razvoj biljaka. Time se skraćuje trajanje razvojnih faza, što rezultira manjim urodom. Također, i nedostatak vlage u kritičnim fazama razvoja može izazvati značajan pad uroda. Zob ima veće potrebe za vodom u odnosu na ječam, a najviše vlage treba u razdoblju od vlatanja do metličanja. Prilikom odabira parcele za sjetvu jarih žitarica, treba voditi računa da ječam ne podnosi kisela ni pjeskovita tla. Budući da ječam ima slabije razvijen korijenov sustav, za sjetvu ječma treba birati kvalitetnija tla. Za razliku od ječma, zob ima korijen dobre upijajuće moći i dobro koristi teže topiva hraniva iz tla. Zob se može posijati u vlažnije tlo. Kod proizvodnje jarih žitarica primjenjuju se agrotehničke mjere kao i kod proizvodnje ozimih žitarica. Osnovna obrada tla može se obaviti u proljeće, ali jesenska osnovna obrada ima prednost gdje god ju je moguće obaviti. Preporučena sjetvena norma za jari ječam i jaru zob ovisi o odabranoj sorti, uvjetima i roku sjetve, a najčešće se nalazi u rasponu:
- jari ječam od 400 do 550 klijavih sjemenki/m2 (190 – 235 kg/ha),
- jara zob od 300 do 500 klijavih sjemenki/m2 (120 – 180 kg/ha).
Na tržištu Republike Hrvatske mogu se nabaviti sorte jarih žitarica domaćih oplemenjivača, ali i introducirane sorte, a u tablicama 1 i 2 prikazana su glavna agronomska svojstva za najzastupljenije sorte.
Tablica 1: Sorte jare zobi i agronomska svojstva
Sorta Duljina vegetacije Visina (cm) Masa 1000 zrna (g) Hektolitarska masa (kg) Optimalni rok sjetve Norma sjetve (klijavih zrna/m2) Norma sjetve (kg/ha) Kupa srednje rana 90 – 95 28 – 33 41 – 45 15. veljače – 20. ožujka 450 – 550 160 – 180 Baranja srednje rana 96 – 98 28 – 31 41 – 46 1. veljače – 20. ožujka 450 – 500 160 – 180 Istra rana 90 – 94 37 – 39 50 – 52 15. veljače – 20. ožujka 500 160 – 180 Egon vrlo rana visoka 31 49 čim ranije u proljeće 300 – 400 100 – 140 Earl vrlo rana visoka 31 51 čim ranije u proljeće 300 – 400 100 – 140 Effektiv rana srednja do viša 33 44 čim ranije u proljeće 300 – 400 110 -145 Escudino srednje rana srednje visoka (do 90) 35 45 – 49 čim ranije u proljeće 300 – 400 115 – 154
Tablica 2: Sorte jarog ječma i agronomska svojstva
Sorta Duljina vegetacije Namjena/ broj redova zrna Visina (cm) Masa 1000 zrna (g) Hektolitarska masa (kg) Optimalni rok sjetve Norma sjetve (klijavih zrna/m2) Norma sjetve (kg/ha) Bc Alarik srednje rani višenamjenski/ dvoredni 62 – 65 40-42 69 – 72 1. veljače – 15. ožujka 400 – 450 200 – 220 Bc Kalnik srednje rani stočni/dvoredni 62 – 65 40-45 69 – 72 1. veljače – 15. ožujka 400 – 450 200 – 220 Jaran srednje kasni višenamjenski /dvoredni 74 46-48 68 čim ranije u proljeće 425 – 450 200 – 210 Matej srednje rani višenamjenski/ dvoredni 76 47 68 tijekom veljače – početak ožujka 400 – 450 209 – 235 Stribor srednje rani stočni/ dvoredni 75 50 > 70 tijekom veljače – početak ožujka 400 – 450 209 – 235 Ikar srednje rani pivarski/ dvoredni 70 48 > 70 čim ranije u proljeće 425 – 450 222 – 235 Pivarac srednje rani višenamjenski /dvoredni 74 47 > 70 čim ranije u proljeće 400 – 450 209 – 235 Dado rani višenamjenski /dvoredni 70 51 > 68 čim ranije u proljeće 400 – 450 209 – 235 Calcule srednje rani stočni/ dvoredni 77 44 62 – 68 čim ranije u proljeće 400 – 420 190 – 200 Quench srednje rani pivarski/ dvoredni/ fakultativna sorta srednje visok 47-49 69 čim ranije u proljeće 380 – 420 180 – 200 Planet srednje rani pivarski/ dvoredni/ fakultativna sorta srednje visok 45-49 68 kraj veljače – početak ožujka 350 – 400 180 – 200 Traveler srednje rani pivarski/ dvoredni/ fakultativna sorta srednje visok 49-51 68 – 70 kraj veljače – početak ožujka 350 – 400 180 – 200 
Kako prilagoditi gnojidbu?
Prilikom gnojidbe jare zobi i jarog ječma, ukupnu količinu makrohraniva, fosfora i kalija treba primijeniti prilikom osnovne obrade (prije oranja). Količina i formulacija mineralnog gnojiva koja će se primijeniti ovisi o plodnosti tla. Za gnojidbu jare zobi na prosječno plodnom tlu potrebno je 60-90 kg/ha dušika, 60-80 kg/ha fosfora i 70-110 kg/ha kalija. Pri gnojidbi ječma nužno je voditi računa o namjeni za koju koristimo ječam. Kod jarog ječma polovicu dušičnih gnojiva treba dodati prije sjetve, a drugu polovicu tijekom busanja, prihranom. Ako jari ječam koristimo za hranidbu stoke, prihranu možemo obaviti i nešto kasnije (u vlatanju), jer time povećavamo sadržaj bjelančevina u zrnu. Kod pivarskog ječma, za proizvodnju slada, povećani sadržaj bjelančevina je nepoželjan i s prihranom se ne smije kasniti.
Jare strne žitarice treba prihraniti nešto drugačije u odnosu na ozime:
- prihrana jarog ječma ne primjenjuje se u dva obroka kao kod ozimog ječma, već odjednom u fazi busanja (30-50 kg/ha dušika kod tla prosječne plodnosti)
- prihrana jare zobi, obavlja se u fazi busanja (30-45 kg/ha dušika kod tla prosječne plodnosti).
Zob i ječam su strne žitarice koje su sklonije polijeganju u odnosu na ostale strne žitarice. Zato gnojidbu, a posebno prihranu treba prilagoditi plodnosti tla, sortnim karakteristikama i namjeni proizvodnje.
