Vrijeme je za nabavu sjemena jarih strnih žitarica. Za sjetvu treba koristiti klijavo, čisto, ujednačeno i zdravstveno ispravno sjeme. U tekstu se ne spominje sjetva jare pšenice, jer na površinama Republike Hrvatske u odnosu na površine zasijane ozimom pšenicom, zauzima zanemarive površine.

Sjetvu jarih strnih žitarica treba obaviti u drugoj polovici veljače, odnosno tijekom prve polovice ožujka, čim to omogući stanje tla. Kasnija sjetva u proljetnom roku može imati za posljedicu značajno smanjenje prinosa. Umanjenje prinosa ovisi o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, a naročito o količini i rasporedu oborina i temperaturama.

Sjetvu jarih žitarica (jari ječam i jara zob) treba obaviti što je moguće ranije. Prinosi jarih strnih žitarica niži su od prinosa ozimih strnih žitarica (u prosjeku oko 20 %), ali uz vrlo ranu sjetvu i intenzivne agrotehničke mjere, prinos se može približiti razini prinosa ozimih žitarica.

U slučajevima kad se sjetva jarih strnih žitarica obavlja u travnju, može se očekivati značajniji pad prinosa. Ograničavajući faktor je temperatura koja je u to vrijeme viša te izaziva brži rast i razvoj biljaka. Time se skraćuje trajanje razvojnih faza, što rezultira manjim urodom. Također, i nedostatak vlage u kritičnim fazama razvoja može izazvati značajan pad uroda. Zob ima veće potrebe za vodom u odnosu na ječam, a najviše vlage treba u razdoblju od vlatanja do metličanja. Prilikom odabira parcele za sjetvu jarih žitarica, treba voditi računa da ječam ne podnosi kisela ni pjeskovita tla. Budući da ječam ima slabije razvijen korijenov sustav, za sjetvu ječma treba birati kvalitetnija tla. Za razliku od ječma, zob ima korijen dobre upijajuće moći i dobro koristi teže topiva hraniva iz tla. Zob se može posijati u vlažnije tlo. Kod proizvodnje jarih žitarica primjenjuju se agrotehničke mjere kao i kod proizvodnje ozimih žitarica. Osnovna obrada tla može se obaviti u proljeće, ali jesenska osnovna obrada ima prednost gdje god ju je moguće obaviti. Preporučena sjetvena norma za jari ječam i jaru zob ovisi o odabranoj sorti, uvjetima i roku sjetve, a najčešće se nalazi u rasponu:

  • jari ječam od 400 do 550 klijavih sjemenki/m2 (190 – 235 kg/ha),
  • jara zob od 300 do 500 klijavih sjemenki/m2 (120 – 180 kg/ha).
Zob-tretirano sjeme
Sjeme ječma

Na tržištu Republike Hrvatske mogu se nabaviti sorte jarih žitarica domaćih oplemenjivača, ali i introducirane sorte, a u tablicama 1 i 2 prikazana su glavna agronomska svojstva za najzastupljenije sorte.

Tablica 1: Sorte jare zobi i agronomska svojstva

SortaDuljina vegetacijeVisina (cm)Masa 1000 zrna (g)Hektolitarska masa (kg)Optimalni rok sjetveNorma sjetve (klijavih zrna/m2)Norma sjetve (kg/ha)
Kupasrednje rana90 – 9528 – 3341 – 4515. veljače – 20. ožujka450 – 550160 – 180
Baranjasrednje rana96 – 9828 – 3141 – 461. veljače – 20. ožujka450 – 500160 – 180
Istrarana90 – 9437 – 3950 – 5215. veljače – 20. ožujka500160 – 180
Egonvrlo ranavisoka3149čim ranije u proljeće300 –  400100 – 140
Earlvrlo ranavisoka3151čim ranije u proljeće300 –  400100 – 140
Effektivranasrednja do viša3344čim ranije u proljeće300 –  400110 -145
Escudinosrednje ranasrednje visoka (do 90)3545 – 49čim ranije u proljeće300 –  400115 – 154

Tablica 2: Sorte jarog ječma i agronomska svojstva

SortaDuljina vegetacijeNamjena/ broj redova zrnaVisina (cm)Masa 1000 zrna (g)Hektolitarska masa (kg)Optimalni rok sjetveNorma sjetve (klijavih zrna/m2)Norma sjetve (kg/ha)
Bc Alariksrednje ranivišenamjenski/ dvoredni62 – 6540-4269 – 721. veljače – 15. ožujka400 – 450200 – 220
Bc Kalniksrednje ranistočni/dvoredni62 – 6540-4569 – 721. veljače – 15. ožujka400 – 450200 – 220
Jaransrednje kasnivišenamjenski /dvoredni7446-4868čim ranije u proljeće425 – 450200 –  210
Matejsrednje ranivišenamjenski/ dvoredni764768tijekom veljače – početak ožujka400 – 450209 – 235
Striborsrednje ranistočni/ dvoredni7550> 70tijekom veljače  – početak ožujka400 – 450209 – 235
Ikarsrednje ranipivarski/ dvoredni7048> 70čim ranije u proljeće425 – 450222 – 235
Pivaracsrednje ranivišenamjenski /dvoredni7447> 70čim ranije u proljeće400 – 450209 –  235
Dadoranivišenamjenski /dvoredni7051> 68čim ranije u proljeće400 – 450209 –  235
Calculesrednje ranistočni/ dvoredni774462 – 68čim ranije u proljeće400 – 420190 – 200
Quenchsrednje ranipivarski/ dvoredni/ fakultativna sortasrednje visok47-4969čim ranije u proljeće380 – 420180 – 200
Planetsrednje ranipivarski/ dvoredni/ fakultativna sortasrednje visok45-4968kraj veljače  – početak ožujka350 – 400180 – 200
Travelersrednje ranipivarski/ dvoredni/ fakultativna sortasrednje visok49-5168 – 70kraj veljače  – početak ožujka350 – 400180 – 200
Zob-neujednačena zrioba

Kako prilagoditi gnojidbu?

Prilikom gnojidbe jare zobi i jarog ječma, ukupnu količinu makrohraniva, fosfora i kalija treba primijeniti prilikom osnovne obrade (prije oranja). Količina i formulacija mineralnog gnojiva koja će se primijeniti ovisi o plodnosti tla. Za gnojidbu jare zobi na prosječno plodnom tlu potrebno je 60-90 kg/ha dušika, 60-80 kg/ha fosfora i 70-110 kg/ha kalija. Pri gnojidbi ječma nužno je voditi računa o namjeni za koju koristimo ječam. Kod jarog ječma polovicu dušičnih gnojiva treba dodati prije sjetve, a drugu polovicu tijekom busanja, prihranom. Ako jari ječam koristimo za hranidbu stoke, prihranu možemo obaviti i nešto kasnije (u vlatanju), jer time povećavamo sadržaj bjelančevina u zrnu. Kod pivarskog ječma, za proizvodnju slada, povećani sadržaj bjelančevina je nepoželjan i s prihranom se ne smije kasniti.

Jare strne žitarice treba prihraniti nešto drugačije u odnosu na ozime:

  • prihrana jarog ječma ne primjenjuje se u dva obroka kao kod ozimog ječma, već odjednom u fazi busanja (30-50 kg/ha dušika kod tla prosječne plodnosti)
  • prihrana jare zobi, obavlja se u fazi busanja (30-45 kg/ha dušika kod tla prosječne plodnosti).

Zob i ječam su strne žitarice koje su sklonije polijeganju u odnosu na ostale strne žitarice. Zato gnojidbu, a posebno prihranu treba prilagoditi plodnosti tla, sortnim karakteristikama i namjeni proizvodnje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSjeme je izvor života!
Sljedeći članakNajpametniji, potpuno električni, autonomni traktor na svijetu
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.