Sredinom srpnja uspostavljena je prva točka motrenja poljoprivrednog zemljišta (lokacija HR P2 9) u Lipiku, na poljoprivrednoj površini u državnom vlasništvu koju koristi POLJOPRIVREDA LIPIK d.d., a na kojoj je završila žetva ozimog ječma. Postavljanjem ove točke motrenja i službeno je započela uspostava trajnog motrenja poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj.
Uspostava sustava trajnog motrenja tala u Republici Hrvatskoj preporučena je još 1993. godine u Programu zaštite tala Hrvatske. S ciljem realizacije složenih poslova zaštite poljoprivrednog zemljišta Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2001. godine osnovan je Zavod za tlo kao nacionalno ovlašteno tijelo za provođenje poslova iz područja zaštite i kontrole stanja poljoprivrednog zemljišta u funkciji provođenja zemljišne politike Ministarstva poljoprivrede, koji je danas kao Centar za tlo jedna od ustrojstvenih jedinica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH)
U međuvremenu, zaštita poljoprivrednog zemljišta kroz provedbu trajnog praćenja postaje dio zakonske legislative, a 2021. godine su u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2025.,osigurana financijska sredstva u iznosu od 1.725.396,509 EUR za provedbu INVESTICIJE C1.5.R2 I2. – Trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta. Nositelj investicije je Ministarstvo poljoprivrede, a za provedbu je nadležan HAPIH-ov Centar za tlo.
Što je monitoring tla?
Stručnjaci Centra za tlo HAPIH-a kažu kako je prije samog izlaska na polje prethodila opsežna priprema terenskih aktivnosti i edukacija nove generacije hrvatskih pedologa koji će klasifikaciju tla provoditi prema nacionalnoj klasifikaciji te prema WRB korelaciji (IUSS Working Group WRB, 2006).
U provedbu ovog nacionalnog programa uključeni su i priznati hrvatski stručnjaci na području pedologije prof. dr. sc. Stjepan Husnjak i dr. sc. Vedran Rubinić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji će svojim iskustvom i znanjem iz pedologije pomoći u realizaciji ovog zahtjevnog programa.
Za potrebe provedbe programa na monitoring postajama se uzimaju uzorci tla u porušenom i neporušenom stanju za kemijske, fizikalne i mikrobiološke analize, za koje su, osim Centra za tlo HAPIH-a, angažirane i druge institucije: Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijeka za mikrobiloške analize, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar iz Zagreba za analize postojanih organskih onečišćivača (PAH, PCB, triazinski herbicidi, organoklorni pesticidi) te Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije za analize procjedne vode iz pijezometara.
Za gospodarstvo Hrvatske od iznimne je važnosti razvoj poljoprivredne proizvodnje koja ima veliki potencijal s obzirom na bogatstvo prirodnih resursa. Stoga se u sklopu poljoprivredne politike razvijaju mjere zaštite tla koje predstavljaju skup pojedinačnih mjera koje utječu na racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku sukladno važećim propisima.
–Program trajnog praćenja stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta se provodi na precizno utvrđenim postajama, standardiziranim metodama za prikupljanje i analizu uzoraka tla, a sukladno svim prijetnjama prema tlu, objašnjavaju stručnjaci HAPIH-a i dodaju kako će se ovom aktivnosti osigurati kontinuirana dostupnosti podataka neophodnih za ocjenu stanja tla i provedbu politike održivog gospodarenja i zaštite tla.
Monitoring tla u drugim europskim državama
Mnoge europske države organizirale su sustave trajnog praćenja tala, temeljene na inventarizacijama tala u prošlosti i na novim istraživanjima. Razdoblje od 1950. do 1990. godine dalo je najplodnija istraživanja i prikupljanja podataka o prirodi, raspodjeli i svojstvima tala diljem Europe. Većina tadašnjih istraživanja tala potaknuta su potrebom za povećanjem poljoprivredne proizvodnje, a njihovi rezultati danas pomažu shvaćanju glavnih procesa u tlu i pronalasku odgovora kako najučinkovitije zaštititi tlo od brojnih negativnih utjecaja.
Tablica: Sustavi trajnog praćenja tala u EU
Država Broj postaja Shema postaja Učestalost mjerenja Početna godina Austrija 383 Raspršene/grid 3/10 1987-1995 Belgija 939 Raspršene 40 1947 Bugarska 800 3/10 1986/1992 Češka 708 Raspršene 3/6 1992 Finska 853 Raspršene 5/12 1974/1992 Francuska 2202 Grid 5/10 1993/2001 Njemačka 800/1800 Raspršene/grid 5/10 1980/1997 Mađarska 1236 Raspršene 1/3/6 1993 Nizozemska 233 Raspršene 6/10 1983/1993 Norveška 13 Raspršene 1 1992 Slovačka 429 Raspršene/grid 5 1992 Španjolska 41 Raspršene 1 1995 Švedska 23665 Raspršene/grid 0,3/10 1983/1993 Švicarska 102 Raspršene 5 1985 U. Kraljevstvo 1200 Grid 1/5/15 1969/1992
Monitoring poljoprivrednog zemljišta u RH
Definicija postaja trajnog praćenja poljoprivrednih tala kaže kako se postajom podrazumijeva mjesto trajnog praćenja stanja tla koje svojim geomorfološkim položajem, pedosistematskom jedinicom i načinom korištenja reprezentira agroekološko područje, odnosno, poljoprivrednu podregiju u kojoj se nalazi. Postaje trajnog motrenja raspoređene su na cijelom području Hrvatske, a broj postaja u pojedinoj podregiji ovisi o veličini njenih poljoprivrednih površina. Slika 1. Raspored optimalnog broja (90) postaja za trajno motrenje poljoprivrednih tala
Postaju trajnog motrenja tala čine ploha kvadratnog oblika površine 750 m2 (na čijim dijagonalama su postavljene točke za uzimanje pojedinačnih uzoraka tla) i pedološki profil (s kojeg se uzimaju uzorci u porušenom i neporušenom stanju i prikupljaju podaci o endomorfološkim značajkama tla). Uz postaju za trajno motrenje, sukladno tipu tla, na poljoprivrednim površinama postavljaju se i uređaji za prikupljanje podzemne vode.
Agroekološka područja, s obzirom na prirodnu raznovrsnost Hrvatske, dijele je na tri jasno definirane regije: Panonsku, Gorsku i Jadransku, koje imaju specifične klimatske uvjete, specifične uvjete postanka i evolucije tala. Svaka regija dodatno je podijeljena na podregije koje pružaju različite uvjete za uzgoj bilja. Panonska je podijeljena na Istočnu (P1), Središnju (P2), Zapadnu (P3) i Sjeverozapadnu (P4), Gorska na Predplaninsku (G1) i Planinsku (G2), a Jadranska na Sjevernu (J1), Središnju (J2) i Južnu (J3).
Postaja za praćenje smještena je na reprezentativnom dijelu poljoprivredne parcele u pravilu ne manjem od 5.000 m2. Stranice kvadrata usmjerene su u pravcima sjever-jug i istok-zapad. Pedološki profil otvara se na unutarnjoj strani istočne stranice plohe, tako da je podjednako udaljena od sjeveroistočnog i jugoistočnog kuta plohe, a 16 točaka za pojedinačno uzorkovanje tla sondom nalaze se na dijagonalama plohe (na svakoj dijagonali ih je 8), udaljene od njihovog sjecišta 3,80, 7,60, 11,40 i 15,20 m.
Svi pojedinačni uzorci spajaju se u četiri prosječna uzorka prema Shemi 1., a zbog osiguranja kvalitete podataka, priprema se i jedan prosječan uzorak dobiven spajanjem dijelova uzoraka svih pojedinačnih točaka.
Stručnjaci HAPIH-ovog Centra za tlo ističu kako će se praćenjem stanja poljoprivrednog zemljišta osigurati praćenje i usporedivost podataka o stanju tla za potrebe izvješćivanja RH, prema međunarodno preuzetim obvezama, te će u konačnici, rezultati dobiveni provedbom Programa u budućnosti omogućiti identifikaciju kriznih područja i predviđanje pojava negativnih procesa u tlu, kao i utvrđivanje oštećenja i onečišćenja, te njihovo sprečavanje ili ublažavanje.
Ovih dana pokrenutom realizacijom prvog od četiri glavna cilja: zasnovati postaje za monitoring u devet regija RH, omogućeno je i ostvarivanje preostalih ciljeva: kontinuirano provoditi monitoring na zasnovanim postajama; omogućiti predviđanje pojava negativnih procesa u tlu, utvrđivanje oštećenja i onečišćenja te njihovo sprečavanje ili ublažavanje; i u konačnici osigurati identifikaciju kriznih područja na kojima su tla izložena prijetnjama.
Izvor: HAPIH
