Cijelu svoju 25-ogodišnju karijeru profesor Danijel Jug s osječkog FAZOS-a, osnivač i predsjednik Hrvatskog društva za proučavanje obrade tala posvetio je primjeni reduciranih i konzervacijskih sustava obrade tla. Njime se može pomoći u revitalizaciji tala, odnosno u sprječavanju njihove daljnje degradacije. Povodom Svjetskog dana tla, koji se obilježava svake godine petog dana u prosincu, u razgovoru s profesorom Jugom otkrivamo zašto Hrvatska ima samo 0,5 posto humusa na nekim površinama, kad će ratari u potpunosti odbaciti oranje, te na koji način možemo podići kvalitetu tla.

  • Kako je došlo do osnivanja Hrvatskog ogranka međunarodnog društva za proučavanje obrade tla, te koje su njegove aktivnosti?

-Ideja o osnivanju hrvatskog ogranka (HDPOT) međunarodnog društva za proučavanje obrade tla ISTRO (International Soil Tillage Research Organization), potiče još od 1982 godine. Tada je u Osijeku održan Svjetski skup društva za proučavanje tla. U to je vrijeme Hrvatska bila iznimno jaka po pitanjima obrade tla, kao i danas. Tako joj je pripala čast biti domaćin eminentnim stručnjacima koji se bave tom tematikom. No, ta se ideja nije realizirala sve do 2007. godine. Tad je grupa nas, da kažem entuzijasta, pokrenula osnivanje toga društva.

Trenutno brojimo 40 članova. Obično ta društva nisu “jaka” po pitanju članstva, budući da se bavimo specifičnim i uže specijaliziranim temama. Stoga je taj broj vrlo respektabilan. Inače, ogranak smo iznimno jake, važne međunarodne organizacije. Od osnivanja do danas održali smo niz važnih kongresa, skupova, radionica, što je čak rezultiralo priznanjem glavnog ISTRO-a za najaktivnije društvo.

U Osijeku smo održali tri glavna skupa, i svake godine smo suorganizatori skupa Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša. On se održavao u Vukovaru, a posljednjih godina i u Osijeku. Jedino sad održan zbog pandemije. Također održali smo više od 20 okruglih stolova koje smo organizirali uz neku konferenciju ili posebice uz Svjetski dan tla 5. prosinca.

Prof. dr. sc. Danijel Jug, predsjednik je Hrvatskog društva za proučavanje obrade tla koje organizira brojne radionice i skupove

Posljednje okupljanje od 07 do 08. rujna je bila radionica koju je organiziralo Hrvatsko društvo za proučavanje tla, ali ispred međunarodne organizacije ISTRO. Riječ je ustvari o radnoj skupini koja se zove Konzervacijska obrada tla. Njen glavni cilj je okupiti stručnjake koji se bave tom problematikom. Na žalost zbog situacije s Covidom-19 ove godine veliki dio stručnjaka iz Urugvaja, Brazila, Paragvaja, Amerike i drugih dijelova svijeta, nije prisustvovao. Inače ova radna skupina broji 42 člana.

Glavna je aktivnost Hrvatskog društva za proučavanje obrade tla, čiji sam predsjednik dugi niz godina, a potpredsjednica prof. dr. sc. Irena Jug, tajnik izv. prof. dr. sc. Boris Đurđević i blagajnica doc. dr. sc. Bojana Brozović, okupiti ljude sličnih interesa, zanimanja, zvanja, struke koji se bave obradom tla. Mi nastojimo promovirati suvremene spoznaje u poljoprivrednoj proizvodnji, a uže vezano za obradu tla. Naravno obrada tla je osnova biljne proizvodnje. Povezana je sa svim što se događa u poljoprivredi, a mi se bavimo suvremenim trendovima.

Gospodarenje tlom

  • Kako definirati konzervacijski sustav obrade tla? Mogu li se primjenjivati jednaki sustavi obrade na svim tipovima tala u Hrvatskoj?

-Postoji niz definicija, ali jedinstvena u svijetu prihvaćena je da je konzervacijski sustav svaki onaj kod kojega nakon što se pobere usjev, obave svi radni zahvati obrade tla, posije sljedeća kultura, tada se utvrđuje postotna pokrivenost površine biljnim ostacima. Ako je ta pokrivenost minimalno 30 posto, tada govorimo o konzervacijskoj obradi tla. Što je veća pokrivenost, jači je intenzitet konzervacijskog učinka obrade tla.

U komparativnoj usporedbi kvalitativnih svojstava naših tala još uvijek možemo reći da smo bolji od dosta “razvijenijih” zemalja. Naravno, razlike postoje od regije do regije ali imamo generalno rečeno kvalitetnija tla.

Recimo, obično se smatralo kako se oranje može provoditi jednako na svim tlima, na 25 do 30 centimetara. To je u temelju kriva postavka. Primjerice Baranja ima više od 40 tipova tala. Ne može se obrađivati jednako na svim tipovima tala. Često se puta događa da se ne mogu jednako obrađivati dvije parcele, jedna do druge. Da ne govorimo o drugim tipovima tala u Hrvatskoj i agroekološkom području misleći na klimu, oborine, vjetar, nagibe i sve druge faktore koji utječu na gospodarenje tlom.

U Hrvatskoj je veliki problem rasparceliranosti, u Slavoniji, a posebice u nekim gorovitijim, zapadnijim predjelima. Na malim parcelama teško se može provoditi neki kompleksniji sustav, zahtjevniji. Često su to površine na kojima je razina proizvodnje niska i nema ozbiljnog pristupanja biljnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Znači sve je ovo puno lakše postići na okrupljenijim površinama. Također je problem kad jedan ratar ima nekoliko parcela udaljenih po nekoliko kilometara. Vrlo važna problematika je vezana uz zakup.

Ovo je pravilo gotovo bez izuzetaka, da onaj tko zakupi neku površinu na 10 ili 20 godina neće dovoljno brižno voditi računa o tlu, da ju sačuva, ostavi možda i kvalitetnijom nego kad ju je zakupio. Kontrola plodnosti tla mora postojati i obavlja se ciklično svakih 4 do 5 godina. Zakup bi, po mom sudu, trebao biti na puno više godina.

  • Zašto je oranje degradirajući proces koji treba izbjegavati, odnosno potpuno odbaciti? Što se događa s tlom prilikom obrade plugom?

Dakle obrada tla se uglavnom povezuje s oranjem. To je jedna zastarjela tehnika, tehnologija, koja se i kod nas, na sreću sve više izostavlja. Naime, znanstvenici su davnih godina dokazali kako je obrada tla plugom izuzetno degradirajući proces. Njime se iznimno jako uništava tlo, energično i često puta, kroz duže razdoblje, nepovratno. Ukratko, oranjem se uništava fizikalno, kemijski, biološki kompleks tla. Naime,u tlu žive mikro, makro i mezo organizmi, fauna i flora. Kad se prođe plugom i “okrene” tlo, dolazi do poremećaja njihovog prirodnog staništa.

U nižim slojevima žive pretežito anaerobni, a u površinskom dijelu aerobni organizmi, a kad okrenete tlo, uništavate obje skupine mikroorganizama. Kao jedan od glavnih indikatora kvalitete tla su gujavice. Što ih je veći broj, što je više podmlatka, to je kvalitetnije tlo, ali oranjem se uništava njihovo stanište. Za razliku od oranja, kad se primjenjuje neki od sustava kojim se tlo rahli ili vrlo plitko obrađuje bez okretanja, brojnost gujavica je nemjerljiva, čak nekoliko stotina puta je broj gujavica veći.

oranje
Plodost tla ovisi i o biološkom kompleksu u tlu koji se narušava oranjem

Govorio sam o najizražajnijim degradirajućim procesima na kemijski, biološki i fizikalni kompleks tla. Dobiva se ustvari pogrešan dojam kad se tlo ore da se sve u tlu popravlja. Vizualno je to tako. Nekome je to savršena slika u pejzažu, no meni osobno je to ružna slika. Istina, ljepota je u oku promatrača, ali puno je ljepša, bolja slika kad su na površini tla ostavljeni biljni ostatci, kad ono nije sterilno, golo, izloženo atmosferskim negativnim učincima, nego je pokriveno ostacima koji to tlo štite.

            Obrada tla bez pluga

  • Do kad će se još na takav tradicionalni način obrađivati tlo?

-Prije 25 godina kad sam se počeo baviti tim poslom, u to se vrijeme oranje primijenjivalo na gotovo svim površinama. Kao rezultat dugotrajnog i kontinuiranog rada je i činjenica kako je danas manje od 50 posto površina koje se obrađuju na takav konvencionalan način obrade tla s oranjem i taj se postotak sve više smanjuje.

Najrazvijeniji kontinenti svijeta po poljoprivrednom pitanju, primjerice Sjeverna i Južna Amerika, Kanada, Azija sve više, Australija, gotovo u potpunosti su napustili oranje, uopće nemaju pluga. Kod nas su jednim dijelom to prihvatili, dok su neki još skeptici. Možda se ratari neće nikada odreći oranja u sto postotnom obimu. Vjerojatno će ono ostati u nekim rudimentalnim dijelovima, ali je dobra stvar što se povećava broj površina pod konzervacijskom obradom tla. Mi smo u EU, ona je donijela Zeleni plan (European Green Deal).

Jedna od vrlo značajnih stavki je i sustav kvalitete tla, odnosno načina proizvodnje. Općenito računa se da će Europa biti klimatski neutralna do 2050. godine. U toj priči poljoprivreda ima značajnu ulogu. Tamo se eksplicitno govori koje sustave uzgoja pa tako i obrade tla treba podržavati, a to su konzervacijski sustavi. Na državi je sada da pokrene te mehanizme i na tome se intenzivno radi.

  • Kakva je kvaliteta tala u Hrvatskoj? Prijeti li nam opasnost od gubitka humusa odnosno njegove kvalitete općenito?

Kvaliteta tala u Hrvatskoj je vrlo heterogena, a kontinentalno proizvodno područje se obično dijeli na istočni i zapadni dio. Govorimo o kontinentalnom dijelu, žitnici u kojoj se proizvodi najviše žitarica, uljarica, ali i drugih kultura. Istočni dio Hrvatske je s tlima koja su pretežito lagano alkalna. To znači s pH većim od 7,2, a zapadniji je s kiselijim tlima. Više je razloga takvom stanju pa tako i podjeli. Prvenstveni je razlog matični supstrat na kojem je tlo nastalo (primjerice istočniji je nastao na lesu koji je sam po sebi alkalan). Drugi razlog je količina oborina gdje je istočniji dio s manje oborina koje bi ispirale karbonate u dublje slojeve tla. Ta dva elementa povećavaju pH, a u zapadnom dijelu je obrnuto pa imamo tla s nižim pH-om.

Što se tiče kvalitete hrvatskih tala upravo je sadržaj organske tvari, odnosno humusa. Stručnjaci upozoravaju kako u Hrvatskoj imamo sve više tala sa sadržajem humusa manjim od 3-3,5 posto. EU kaže da je to granica degradiranih tala, a mi ispod te granice imamo jako puno tala. Primjerice, kod Đakova gdje smo radili neka istraživanja, imamo tala sa samo 0,5 posto humusa. To se praktički ne bi moglo ubrajati u tla već supstrat na kojem se proizvodi hrana. Ona se može proizvoditi i u fitotronima, aeroponima, vodenim sustavima. Međutim, ne možemo proizvesti dovoljnu količinu hrane potrebnu za čovječanstvo.

Naravno, osnovni resurs za proizvodnju hrane je tlo, a njega treba čuvati, ne ga dalje degradirati. Jedan od najvažnijih okolišno degradirajućih elemenata je nekvalitetna, neodgovarajuća, zatim preintenzivna gnojidba s mineralnim gnojivima. Višak gnojiva ili isparava u atmosferu ili se ispire u podzemne sustave, vodu i imamo degradirani i vodeni sustav i tla i naravno zrak. Jedan dobar primjer degradacije je paljenje biljnih ostataka, nakon žetve pšenice, ječma i drugih kultura. Iako je ova negativna praksa strogo definirana i regulirana Pravilnikom o agrotehničkim mjerama, ona se još uvijek provodi na jednom dijelu naših poljoprivrednih površina diljem Hrvatske. Ovaj se trend zadnjih godina smanjio. Međutim još je uvijek u svijesti ratara ideja kako će se nakon spaljivanja lakše provoditi oranje i da će ti ostaci ostati “hraniti” tlo, što je u potpunosti kriv pristup.

Neodgovarajuća gnojidba mineralnim gnojivima štetna je za tlo i okoliš

Tlo mora biti aktivno, jer kada nema dovoljne količine biote u tlu, onda dolazi do značajnog poremećaja u normalnom funkcioniranju tla.

  • Na koji način se može zaustaviti i spriječiti degradacija tla, te podići njegova kvaliteta?

Niz je elemenata kojima bi se mogla spriječiti degradacija, a kasnije postupno podizati kvalitetu tla. Jedan je način zelena gnojidba, u nedostatku organskih gnojiva. Određena količina hraniva zaostala u tlu nakon završetka vegetacije uzgajane kulture bude isprana u dublje slojeve tla i to su trajno izgubljena hraniva odnosno to je bačen novac. “Usjevi hvatači” inkorporiraju hraniva u svoj organizam i vi tu biljku možete zaorati, ostaviti na površini ili ju plitko inkorporirati, ovisno o sustavu obrade tla koji koristite.

Često sam i od znanstvenika znao čuti kako je popraviti tlo lako. Ali nije, degradirati tlo se može vrlo jednostavno, ali ponovo ga izgraditi je vrlo složen i dugotrajan proces. Degradacija koju smo naveli može se dogoditi u nekoliko godina, a za popraviti tlo treba dugi niz godina.

 Cjeloživotna edukacija o tlu

  • Kako povećati svijest o važnosti i zaštiti tla?

Edukacija bi trebala početi od vrtićke dobi u kojoj se prvi puta mora govoriti o problematici tla, njegovoj važnosti ali i degradaciji, naravno primjereno razini djece. Onda u osnovnoj i srednjoj školi, fakulteti svakako, pa edukacija za starije, kao cjeloživotno učenje, dakle to mora biti stil života, razmišljati, promišljati, educirati se. Nema više onoga “ja sam svoje školovanje završio”, taj koncept danas više ne vrijedi. Danas se stalno mora raditi, biti u trendu, inače ispadate iz sustava, manje ste kvalitetni.

Slika 5. Prof.dr.sc. Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti naglašava kako edukacija o tlu mora započeti od najranijeg doba,  da djeca od malih nogu uče upravo o tlu, što je to, kako se treba odnositi prema njemu, kako ga ne smijemo uništavati itd.

O tlu moramo razmišljati kao i o ljudima. Stajanje na suncu dva sata na 35 stupnjeva, bez zaštite jednako je pogubno i za čovjeka kao i za tlo. Kad je tlo golo, nema biljnih ostataka, poorano, malo koja biljka, odnosno životinja, mikro, mezo, makro može živjeti u takvim uvjetima. Moramo imati takav sustav koji će štiti tlo površinski, ali i ono što je u njemu i stoga moramo promišljati o gospodarenju tlom, obradi i zaštiti tla u svim njegovim segmentima.

  • Što se želi postići suvremenom obradom tla, poput konzervacijske?

Prvenstveno se žele zaustaviti degradacijski procesi. Kad se to postigne, tada počinje oporavak.

Danas imamo izvanredne “no till” sijačice, specijalizirane za usijavanje u biljne ostatke. Imaju mogućnost prerezati biljni ostatak i posijati sjeme na bilo koju dubinu. Rješenjem tog problema, više nema prepreke za intenzivnijim prihvaćanjem konzervacijskih sustava obrade tla. Tako se štiti tlo od erozije, od isparavanja vode, obavlja konzervacija biološke komponente tla. Često ljudi za sustave konzervacijske obrade tla, kažu kako je to no till sustav, ali ne, to je samo jedna od mogućnosti. Sve što je između no tilla i oranja je dobro i samo treba naći odgovarajuću ravnotežu u primjeni.

svjetski dan tla

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje