Žetva suncokreta požurila je kod baranjskih ratara radi jelenske divljači. No, na nekim površinama su tu utrku izgubili pa su prinosi tek od 1,2 do 1,7 tona po hektaru. Gubitak bi mogli nadoknaditi višom otkupnom cijenom, ali je ona za sada s 3,5 skočila na 3,75 kune po kilogramu. Stigne li viša ponuda iz Mađarske, spremni su svoj suncokret izvesti u susjednu zemlju.

Premda na baranjskim poljima žetva suncokreta započinje sredinom rujna, ratari su je ove godine do tog vremena već završili. Razlog tome je jelenska divljač koja iz godine u godinu uništava usjeve hraneći se njima. Zbog toga poljoprivredni proizvođači trpe ogromne štete, veće i od 50 %.

 – Morali smo ranije krenuti sa žetvom zbog velikih šteta od jelenske divljači. Inače imamo prosjek od 4,2 do 4,4 tone suncokreta po hektaru. Na poljima gdje je bila jelenska divljač taj je prinos od 1,2 do 1,7 tona po hektaru, kaže Ivo Matijačić, vlasnik tvrtke Anabella. Također, jedan od najvećih baranjskih poljoprivrednih proizvođača. Dodaje kako na sreću nemaju puno površina pod suncokretom, oko 70ha. Na ostalih 130 ha su u kooperaciji. Prinosi na tim površinama također su manji i kreću se od 2,5 do 3,5 tone po hektaru.

 – Svašta smo improvizirali i probali, pa i električnu žicu, ali nije ih zaustavila. Onaj tko to nije vidio, ne može niti zamisliti. Platili smo postavljanje 12 kilometara elastične mreže. Ona se stavlja oko 30 centimetara u zemlju. Vanjski dio joj je više od 2 metra visine i nema šanse da ju divljač probije, kaže Matijačić.

Podigli milijun kuna kredita za elastičnu ogradu

Elastična mreža rađena je po novozelandskoj licenci, a na određenoj visini štiti ulaz divljači. No, za ovakvu zaštitu, kaže Matijačić, podigao je milijun kuna kredita.

Mislim da ćemo se uklopiti jer potrebne bagremove stupce radimo sami iz naših šuma. U cijeli projekt podizanja elastične mreže ušli smo sa Zelenim zlatom d.o.o. i OPG-om Stipić.

Sami smo se udružili i idemo na jedno zajedničko ograđivanje. To nam je jedino preostalo. Do ove godine samo na kukuruzu moja je tvrtka trpila gubitke oko 300 tisuća kuna godišnje, kaže Matijačić.

Premda bi manje prinose zbog nanesenih šteta od divljači mogli nadoknaditi višom cijenom otkupa te si tako smanjiti gubitak, to se ipak neće dogoditi. Otkupna cijena je ugovorena u travnju ove godine. Tada nas je otkupna cijena od 3,2 kune po kilogramu zadovoljavala. No, sada se to pokazalo na našu štetu, iskren je vlasnik tvrtke Anabella.

Naime, osječka tvrtka Žito je nešto prije žetve ponudila 3,5 kune po kilogramu. No, među ratarima se “šuškalo” kako će cijena kasnije biti nešto veća.

žetva suncokreta
Žetva suncokreta je ove godine na baranjskim poljima uranila

Susjedna Mađarska nudi višu otkupnu cijenu suncokreta

Prema riječima Petra Pranjića, poljoprivrednika iz Novog Čeminca i člana Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, očekivalo se da bi cijena mogla biti i 4,5 kune po kilogramu. Ali prema posljednjim informacijama koje posjeduje, ta je cijena sada 3,75 po kilogramu zrna suncokreta.

Normalno je da uljare počnu s najnižim cijenama, ali kad budu vidjeli da suncokreta nedostaje, što mislim da će se sigurno dogoditi, cijena će ići gore. To se već dogodilo kad je dio baranjskih seljaka počeo voziti suncokret u Mađarsku gdje se za kilogram dobilo oko 0,50 kuna po kilogramu više nego u Hrvatskoj, rekao je za medije Pranjić. Dodao je kako nije isključeno da će se takav scenarij ponoviti i ove godine. Posebice jer je riječ o državi članici Europske unije, pa nema previše izvozne ‘‘papirologije‘‘.

Upravo stoga Pranjić smatra kako bi država trebala sufinancirati izgradnju skladišnih kapaciteta i ratarima kao što je to slučaj sada s voćarima, uzgajivačima povrća i vinogradarima. Hoće li količine suncokreta biti dostatne te hoće li ratari dobiti očekivanu cijenu, izvijestit ćemo u nekom novom broju.

žetva suncokreta
Dogovorena cijena od 3,2 kn/kg suncokreta nije se pokazala najisplativijom

Dani polja suncokreta

Da bi se najbolje prilagodili uvjetima uzgoja na području istočne Slavonije te ostvarili veće prinose, za poljoprivrednike je Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek drugu godinu zaredom organizirao javnu žetvu komparativnog pokusa s više hibrida suncokreta. Manifestacija „Dani polja suncokreta 2021. FAZOS“ u okviru demonstracijske aktivnosti pod nazivom „Prikaz suvremene i dobre prakse u proizvodnji suncokreta u istočnoj Slavoniji“ održao se 23. rujna 2021. godine, a s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek javnu žetvu provodi i Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Cilj je odabrati hibride koji su najbolje prilagođeni uvjetima uzgoja istočne Slavonije.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje