Dopušta se porast jednom broju manje razvijenih ljetorasta, da se na njima oblikuju cvjetni pupoljci i da donesu rod. Pritom se treba držati načela: produžni ljetorasti se ne prikraćuju, prikraćivati se mogu grančice sa cvjetnim pupoljcima. Grančice, koje nemaju cvjetne pupoljke (jednogodišnje) se ne prekraćuju. Na takvim grančicama, kad se prikrate, ovisno o tomu koliko su prikraćene, razvija se više ljetorasta i umjesto jednog ili dva oblikuje metlasti izgled, time se pogoršavaju uvjeti za aktivnost fotosinteze.
Za pravilnu rezidbu nužno je da se razlikuju cvjetni od lisnih pupoljaka, starost rodnih grančica kao i starost drveta. Rodne grančice su stare svega jednu godinu, a rodno drvo je višegodišnje. Transformacija lisnog u cvjetni pupoljak traje godinu dana, da bi se već iduće godine iz cvjetnog pupoljka razvio plod. Proces transformacije od lisnog pupoljka do ploda traje dvije godine. Na prošlogodišnjoj grančici iz lisnog pupoljka, pri optimalnim uvjetima oblikuju se cvjetni pupoljci. To je rodno drvo staro na kraju vegetacije dvije godine, s rodnim grančicama starim jednu godinu. Ovo rodno drvo je vrlo produktivno, jer je na njemu veliki broj rodnih grančica s još većim brojem cvjetnih pupoljaka, odnosno cvjetova.
Rezidba za rod kruške obavlja se slično na svim oblicima krošnje. Jačina rezidbe ovisi o starosti stabla kruške. U pravilu mlade voćke su i veće bujnosti, pa se takva stabla manje orezuju nego slabo bujna i zakržljala. To znači da se treba pridržavati načela: duga (slabija) rezidba na bujnim stablima ubrzava i povećava rodnost, a kratka (jača) rezidba povećava bujnost i usporava rodnost. Druge grančice s terminalnim cvjetnim pupoljkom se ne orezuju, samo se prorjeđuju. Složeno rodno drvo obvezno podmladiti, pri čemu se prevode na neku grančicu. Takav se postupak provodi u cilju obnove rodnog drveta.
Najproduktivnije je rodno drvo staro dvije i tri godine. Osim toga je i nezaobilazno načelo: na stablu s malo cvjetnih pupoljaka ostavlja se rezidbom više rodnih gračica sa cvjetnim pupoljcima, i obratno – više cvjetnih pupoljaka – treba obaviti prorjeđivanje i skraćivanje rodnih grančica i rodnog drveta. Na stablima s mnogo staroga rodnog drveta rezidba se obavlja njihovim prorjeđivanjem, bilo sasvim, s dijelom grane ili djelomično, skraćivanjem roga račvastoga rodnog drveta. Vodi se računa da se iz ostavljenog dijela dobije novi ljetorast, koji treba postati rodna grančica. Sa starošću se produktivnost rodne grane smanjuje. Zato rezidbom treba svake godine zamijeniti 10 – 30 posto rodnog drveta, čime se suvišne grane odbacuju i time stvaraju povoljni uvjeti za zametanje i razvoj ploda, kao i izbijanje novoga rodnog drveta.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPriprema pašnjaka i stoke za proljetnu ispašu
Sljedeći članakUzgojni oblici voćaka
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.