-da ima čvrst skelet (kostur)
-da ima veliku rodnu – obrastajuću površinu,
-da što bolje koristi svjetlost, unutar prostora raspoloživog razmakom sadnje,
-da omogućava što veću proizvodnost rada, a osobito primjenu mehanizacije pomotehničkih i agrotehničkih zahvata,
-da se što lakše i jeftinije može oblikovati, tj. da ne zahtijeva skupu armaturu i mnogo ručne radne snage.

Obična piramida

Obična piramida je uzgojni oblik s provodnicom i tri (rjeđe četiri) glavne skeletne grane prvog reda, koje izbijaju u pršljenu ili na razmaku od 15 do 20 cm. Te su grane otklonjene od provodnice pod kutom od 45°. Na njima se na različitom razmaku (od 40 do 80 cm), ovisno o bujnosti sorte i podloge, razvode kosturne grane drugog reda (sekundarne skeletne grane), koje na sebi nose daljnje ogranke skeleta, s obrastajućim oblicima rodnih i nerodnih izbojaka. Na provodnici, koja za trećinu dužine prelazi glavne (primarne) skeletne grane, razvodi se slobodnim rasporedom više kraćih ogranaka. U obliku obične piramide mogu se uzgajati jabuke, kruške i šljive. Iako ima čvrst kostur, takav se uzgoj sve više izbjegava, jer ima manju ukupnu rodnu površinu.

Vretenasta piramida

Prikladniji je uzgojni oblik od obične i etažne piramide, jer je čvršća i ima bolji raspored kosturnih ili skeletnih grana na provodnici. Osnovne kosturne grane ili kosturne grane prvog reda razvode se spiralno na razmacima od 20 do 40 cm. Razmak razvođenja između kosturnih grana na provodnici usklađuje se ovisno o bujnosti sorte i podloge. Na kosturnim granama prvog reda razvode se kosturne grane drugog reda na razmak od 40 do 60 cm (ovisno o bujnosti). Idući od baze krošnje prema vrhu, sve je manja dužina kosturnih grana pa krošnja poprima oblik vretena. Ovaj uzgojni oblik ima dobru čvrstoću kosturnih grana i veliku rodnu (obrastajuću) površinu. Najčešće se primjenjuje u uzgoju jabuka, krušaka i šljiva.

Prethodni članakHranidba prasadi
Sljedeći članakFormiranje brajde, pergole…
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.