Visokokvalitetno sjeme je preduvjet uspješne biljne proizvodnje. Ono se sastoji od sjemene ljuske, klice i rezervnog hranjivog staničja (endosperma). Sjeme je potrebno nakon žetve, berbe ili sakupljanja očisti od nečistoća, sjemena drugog bilja i korova, te je potrebno izdvojiti sjeme lošije kvalitete.
Najprije je bitno odabrati plodove s kojih se sakuplja sjeme, koji su zdravi i neoštećeni, a biljka bujna i zdrava. Najvažnije je da se ono sakupi pravovremeno, u fiziološkoj fazi zrelosti, te skladišti u odgovarajućim uvjetima kako bi očuvalo vlastitu kvalitetu do sjetve i omogućilo razvoj zdravih biljaka. Sunčano i suho vrijeme je idealno za sakupljanje sjemena s obzirom da skraćuje vrijeme trajanja sušenja sjemena, a jedan od glavnih čimbenika koji upravo utječe na kvalitetu čuvanog sjemena je sadržaj vlage. S obzirom da se sjeme nalazi u plodu, nakon sakupljanja ga je potrebno očistiti.
Za spremanje sjemena treba odabrati platnenu ili papirnatu vrećicu, ili kartonsku kutiju kako bi se spriječilo ponovno vlaženje. Potrebno je znati da svaki postotak vlage koji se izdvoji iz sjemena produljuje životni vijek dvostruko, odnosno što se sjeme bolje osuši, dulje će zadržati klijavost. Ono koje sadrži 10-14 % vlage zadržat će životnu sposobnost do sljedeće sjetvene vegetacije, odnosno 6-12 mjeseci, a sjeme vlažnosti ispod 10 % može se čuvati i duže vremensko razdoblje. Temperatura čuvanja sjemena je izuzetno važna, svakim spuštanjem temperature za 5°C klijavost se produži za godinu dana. Kako se sjeme uglavnom koristi odmah u idućoj sezoni, dovoljno je spremiti ga u suho skladište ili podrum. Ako u skladišnom prostoru dolazi do čestih oscilacija temperature, tada ih je najbolje spremiti u hladnjak na temperaturu od 5°C. Na ovaj način se može sačuvati sjeme mnogih vrsta.
Proces čišćenja sjemena sastoji se od dosušivanja, oslobađanja zaštitne ovojnice ili prosijavanja kroz sita različitih promjera otvora. Kod malih količina sjemena dovoljno je samo otpuhati suhe biljne ostatke i prašinu. Sjeme se može čistiti odmah nakon sakupljanja i sušenja, najbolje na otvorenom, ili ga se prije čišćenja može čuvati u papirnatim vrećama negdje na suhom. Gdje će se dobar dio sjemena osloboditi sam. Mokro čišćenje se primjenjuje za ono sjeme koje se nalazi u sočnom mesu ploda kao npr. krastavci, rajčice, tikve i sl.
Najprije treba odvojiti sjeme od mesa ploda, te upotrijebiti cijedilo (za čaj) i laganim mlazom vode ispirati ga dok se potpuno ne odvoji od mesa ploda. Takvo sjeme se odlaže na papir ili pamučnu tkaninu kako bi se uklonila suvišna vlaga. Na taj se način sprječava nastajanje plijesni i prijevremeno klijanje sjemena. Sjeme se ne smije izlagati temperaturi većoj od 40°C, nužno je izbjegavati jako sunčevo svjetlo i sušenje u pećnici, stoga se preporuča sušenje na suhom i toplom mjestu u sjeni.
Mirovanje (dormantnost) sjemena
Pojava izostanka klijanja sjemena u povoljnim uvjetima naziva se mirovanje ili dormantnost sjemena. Uzroci mogu biti vrlo različiti, a dormantnost može biti primarna ili sekundarna. Kod tek ubranog sjemena javlja se primarna dormantnost, a do sekundarne dormantnosti dolazi zbog nepovoljnog djelovanja vanjskih uvjeta na sjeme. Dormantno sjeme neće proklijati sve dok se ne ostvari prekid mirovanja. Odnosno, dok mu se ne pružiti poseban tretman da bi proklijalo. Dormantnost sjemena moguće je prekinuti jednom od brojnih učinkovitih metoda kao što su skarifikacija sjemena (mehanička i kemijska), stratifikacija sjemena i tretmani s vodom. Dormantnost sjemena većine drvenastih vrsta se prekida stratifikacijom. Stratifikacija u kućnoj radinosti se obavlja na način da se sjeme stavi u plastičnu vrećicu zajedno s malo vlažnog tla, zatvori, te ostavi u hladnjaku ili u hladnom prostoru na 0-5°C na određeno vrijeme (1-4 mjeseca).
Tijekom stratifikacije dolazi do povećanja aktivnosti enzima, pojačava se disanje, a smanjuje se sadržaj inhibitora koji sprječavaju klijanje. Namakanje u toploj vodi je postupak koristan za sjeme svih vrsta, jer se njime omekšava sjemena ljuska i ubrzava klijanje. Dužina potapanja u vodi sobne temperature kreće se uglavnom u rasponu od nekoliko sati, pa do 24 sata. Namakanje se provodi u malo vode u plitkoj posudi gdje je voda zasićena zrakom. Poslije namakanja sjeme se ispire u hladnoj vodi. Na ovaj način pripremljeno sjeme može se odmah posijati ili se može podvrgnuti procesu naklijavanja. Za namakanje, osim tople vode, koriste se različite kupke od kalij permanganata. Također raznog bilja, mlijeka, pepela i sl., koje ubrzavaju klijanje sjemena i povećavaju otpornost biljaka na bolesti i štetnike.
