Od ukupnih poljoprivrednih površina u RH više od 50% čine travnjaci (najviše pašnjaci oko 40%, a ostatak su livade). Travnjaci su u nas nedovoljno iskorišten potencijal za osiguranje jeftine krmne baze i intenziviranja stočarstva.
Razlozi sijanja novog travnjaka
Većina najkvalitetnijih livada pretvorena je u oranične površine, ostale su samo površine koje zbog otežavajućih čimbenika nije bilo moguće pretvoriti u oranice. Ovi travnjaci se uglavnom odlikuju niskom produktivnošću i slabom kvalitetom krme, odnosno nepovoljnim botaničkim sastavom. Sijani travnjaci nastaju zbog sve većih potreba za kvalitetnom voluminoznom krmom u stočarskoj proizvodnji. Prvi znakovi koji proizvođača upozoravaju da je vrijeme za potpunu obnovu postojećeg travnjaka je kontinuirani pad prinosa krme iz godine u godinu ili kad ga životinje nerado pasu i ostavljaju velike nepopašene površine. Promjene u botaničkom sastavu travnjaka često su puta glavni razlog njegove lošije kvalitete i niske produktivnosti. Glavne komponente travnjaka tad postaju trave nedovoljne hranidbene vrijednosti i korovske vrste koje domaće životinje nerado pasu ili potpuno izbjegavaju (npr. zečji trn, mlječike itd.). Glavni razlog pogoršanja botaničkog sastava travnjaka u vlažnijim klimatima je slaba dreniranost (prozračnost) travnjaka, pa se kvalitetne travne vrste, koje ne vole prevlažna tla, povlače i ustupaju mjesto, često puta bezvrijednim, biljnim vrstama kojima takva tla odgovaraju. I nepravilno gospodarenje
može biti razlog smanjivanja kvalitete travnjaka. Nedovoljna gnojidba ili potpuni izostanak gnojidbe mineralnim ili organskim gnojivima, prekasna košnja, preveliko/prenisko pašno opterećenje
(prevelik ili nedovoljan broj stoke po jedinici površine) ili preteška mehanizacija, pogotovo u vlažnim uvjetima, ubrzavaju procese snižavanja kvalitete travnjaka. Na nastale plješine u travnjaku obično se naseljavaju travne vrste slabije kvalitete (obična vlasnjača – Poa trivialis, jednogodišnja
vlasnjača – Poa annua i dr.), kao i razni korovi. Sijanje novog travnjaka nije jeftina aktivnost.
Zato se potpunoj obnovi travnjaka pristupa jedino kad je botanički sastav loš ili je travnjak potrebno poravnati ili drenirati. Obnavljanje travnjaka je opravdano kad su troškovi obnavljanja nadoknađeni višim prinosima, kvalitetnijom krmom ili eventualno lakše izvodivim operacijama u
korištenju travnjaka (ravniji teren kod košnje i spremanja krme).
Načini i metode zasnivanja travnjaka
• Klasična sjetva travnjaka u obrađeno tlo
• Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida i površinske obrade tla
• Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida i direktnom sjetvom bez obrade tla
Klasična sjetva travnjaka u obrađeno tlo najčešći je način zasnivanja travnjaka. Obradom tla stvaraju se najpovoljniji uvjeti za sjetvu i nicanje trava i mahunarki te njihov daljnji razvoj. Ovaj način se najčešće koristi za zasnivanje travnjaka na ravnijim i manje nagnutim terenima i kad tlo nije suviše plitko. Osnovna obrada (oranje), kojoj prethodi 2/3 osnovne gnojidbe, izvodi se na dubinu 25-30 cm traktorskim plugom. Ako je tlo plitko, dubina osnovne obrade se smanjuje
na 10-15 cm primjenom plitkog oranja, tanjuranja ili frezanja. Poslije osnovne obrade slijedi predsjetvena priprema tla, kojoj prethodi 1/3 osnovne gnojidbe. Ako je tlo poslije oranja u dobrom stanju dovoljno je drljanje, dok se kod težih tala primjenjuju kombinacije tanjuranja,
frezanja, pripreme tla sjetvospremačem i drljanje. Načini obrade tla kod zasnivanja travnjaka moraju se prilagoditi uvjetima terena na kojem se primjenjuju. Tlo pripremljeno za sjetvu treba biti dovoljno zbijeno, dobro poravnano, a površinski sloj (maksimalno 2-3 cm) fino pripremljen
i rastresit, jer je sjeme trava i sitnozrnih mahunarki (djetelina) sitno, a klica nježna i slabije moći prodiranja kroz loše obrađeno tlo. Na svježe obrađenom, rastresenom, neslegnutom tlu sjeme se kod sjetve unosi na veću dubinu, pa biljke teže i slabije niču i zasnivanje travnjaka je slabije uspješno. Ukoliko nema dovoljno vremena za prirodno slijeganje tla, potrebno je površinu prije sjetve povaljati, ali po mogućnosti rebrastim valjcima. Sjetva se obavlja specijaliziranim sijaćicama za sjetvu trava i djetelina, prilagođenim žitnim sijaćicama na dubinu 1-2 cm ili kao najlošija metoda ručno (omaške). Poslije sjetve površinu treba obvezno povaljati.
