Prilikom nabavke i postavljanja jedne ili više košnica na nekom određenom prostoru, moramo voditi računa o biotehnološkim zahtjevima pčela kao živih bića, uvjetima koje propisuje zakon i mogućnostima što lakšeg rada sa pčelama.
Zakonski okviri smještaja košnica propisani su “Pravilnikom o držanju pčela” (NN 60/98). Navedenim Pravilnikom propisani su uvjeti držanja i iskorištavanja pčela, uvjeti i načini preseljenja pčela te odnosi koji proizlaze iz oprašivanja uzgajanog bilja, te zaštita pčela u odnosu na kemijsku zaštitu biljaka. Prema definiciji Pravilnika, Pčelinjak je skup košnica s pčelama koje su smještene na slobodnom prostoru, odnosno u posebnoj stabilnoj ili montažnoj kućici, a može biti ugrađen u vozilo za prijevoz. Nadalje, Pčelar je fizička ili pravna osoba koja se bavi uzgojem pčela, a pčelinja paša je bilje u razdoblju kad ga posjećuju pčele zbog skupljanja sirovina (nektar, medena rosa, propolis i pelud). Pravilnik također navodi i što su to pčelinji proizvodi. Fizički smještaj pčelinjaka točno je opisan u odnosu broja pčelinjih zajednica prema prvim susjedima, prolaznicima, stoci, ali i u odnosu prema javnim prometnicama. Tako pčelinjak ne smijemo postavljati u neposrednoj blizini autocesta, željezničkih pruga i aerodroma. Osobito je to važno kod selećih pčelinjaka, kad košnice moramo postaviti okrenute glavnoj paši na koju smo ih dovezli, a put od košnice do biljaka ne smije biti presječen nekom javnom prometnicom. Razlog tome je da prisutnost pčela ne ometa sam promet, ali i da pčele ne stradavaju prilikom povratka s paše, kad opterećene tovarima nektara i peluda lete što je niže moguće, birajući najkraći put do pčelinjaka. Isto tako, nije dopušteno smještanje pčelinjaka u blizini šećera, pogona za preradu voća, vinarija, ali i staja i gnojnica. Dva zadnja uvjeta propisana su iz higijenskih razloga, jer pčele kao izvor vode mogu prihvatiti i nečistu tekućinu u okolici staja. Broj košnica i udaljenost od međe točno su propisani. Tako pčelinjak do 10 zajednica s izletnom stranom okrenutom prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora od međe ili ruba puta biti udaljen najmanje 10 metara. Za broj zajednica između 10 i 20 udaljenost je najmanje 20 metara. Za pčelinjake s više od 20 pčelinjih zajednica udaljenost od ruba javnog puta mora iznositi najmanje 50 metara, a do ruba međe 20 metara. Ako te udaljenosti ne možemo ispoštovati iz objektivnih razloga, onda pčelinjak moramo ograditi zaštitnom ogradom koja će pčele natjerati na viši uzlet tako da ne ometaju susjede ili prolaznike. Ograda se izrađuje kao zidana ili puna ograda od dasaka visine 2 metra, a možemo iskoristiti i prirodnu gustu živicu, također višu od 2 metra. Takve ograde, koje su u stvari prepreke za pčele, moraju s izletne strane pčelinjaka biti i 2 metra duže od dužine izletne strane pčelinjaka da ih pčele ne bi obilazile. Isto tako od košnica smiju biti udaljene najviše 10 metara. Obveza pogona za preradu voća ili pogona koji se bave bilo kojom fermentacijom i vrenjem je da iskorištenu i onečišćenu ambalažu moraju držati u zatvorenim prostorijama, ili je na neki drugi način učiniti nedostupnom za pčele.

Prethodni članakHranjivost silažnog kukuruza
Sljedeći članakJela za Vaš blagdanski stol
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.