Sponzorirani prilog

Vrlo je važno pridržavati se mjera kojima se klijanje gomolja spriječava. Prije svega valja voditi računa da se krumpir ne vadi do potpune zrelost. Odnosno dok pokožica gomolja nije još dovoljno očvrsnula. Izvađen, krumpir je najbolje ostaviti nekoliko dana na zračnom, zamračenom mjestu da se prosuši. Nikako ne smije biti izložen izravnoj svjetlosti jer bi pozelenio. Stoga krumpir nepotrebno ne izlažite svjetlu i čuvajte ga u papirnatim ili jutenim vrećama, te kartonskim kutijama na hladnom i mračnom mjestu.

""

Tretiranje gomolja

Kako bi spriječili gubitke koji nastaju klijanjem krumpira u skladištu, nužno je gomolje prije samog uskladištenja tretirati prašivom koji sprječava klijanje konzumnog krumpira. U tu svrhu gomolje tretiramo pripravkom NEO-STOP u količini od 100 grama na 100 kg krumpira čime je krumpir zaštićen od klijanja u trajanju od tri mjeseca. Za male količine krumpira preporučuje se posipanje ravnomjernih slojeva krumpira od 5 do 10 cm navedenom dozom. Za skladištenje većih količina krumpira preporučuje se ravnomjerno posipanje po pokretnoj traci koja gomolje prevozi u skladište. Uz utrošak 1 kg sredstva na 1 tonu krumpira. Uporaba navedenog praha je više nego jednostavna. Dovoljno je pri spremanju krumpira u vreće, u trapove ili na hrpe isti jednolično zaprašiti. Ako je pak riječ o debelim naslagama, zaprašivanje treba provoditi po slojevima. Zaprašuju se suhi gomolji krumpira.

Karenca za NEO- STOP iznosi svega 1 dan. Osim sprječavanja gubitaka koji nastaju – klijanje gomolja, ovaj pripravak neizravno onemogućava prodor bakterija i gljivica u gomolj. Time otklanja i pojavu opasnog gnjiljenja krumpira. Pored toga, značajnije se smanjuju gubici koji se pojavljuju disanjem uskladištenih gomolja čime se gomolji štite i od gubitka vlage i hranjivih tvari.

Svjež i ukusan krumpir

S druge strane, sjemenski krumpir nipošto ne smijemo prašiti navedenim preparatom. Nije preporučljivo sjemenski krumpir držati u neposrednoj blizini zaprašenog krumpira.

Dakle, kada sve sagledamo, jednom riječju, možemo ustvrditi da ako krumpir za jelo zaprašimo NEO- STOP-om značajnije ćemo smanjiti gubitke koji se javljaju pri njegovu skladištenju. Dok će sam krumpir ostati svjež i ukusan do uporabe.

NEO-STOP dolazi u praktičnim pakiranjima, prašilicama od 100 g i 1 kg za manje proizvođače, dok za velike proizvođače krumpira dolazi u vrećama od 25 kg. Odlikuje se bojom koja odgovara boji kožice krumpira, a zbog niske koncentracije aktivne tvari (1%) razvrstan je izvan skupine otrova. Gomolji su nakon primjene sredstva zaštićeni 3 mjeseca. Ako se krumpir čuva dulje od 3 mjeseca, tretiranje se može ponoviti.

""
10000 Zagreb, Ulica Kneza Borne 14,
tel: +385 (0)1 66 08 633
E-mail: info@agrochem-maks.com

Prethodni članakDonesen pravilnik o upisu u upisnik trgovaca voćem i povrćem
Sljedeći članakDonesena odluka o imenovanju ravnateljice Hrvatske poljoprivredne agencije dr. sc. Marije Vukobratović
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.