Zakonskim odredbama i mnogobrojnim pravilnicima danas je omogućena proizvodnja konzumnih kokošjih jaja na mnoge načine, ovisno o njihovoj dnevnoj proizvodnji te o načinu držanja kokoši nesilica. Tako je moguće da se na registriranom OPG-u proizvede i proda do 50 jaja dnevno uz relativno minimalne zahtjeve za registraciju, odnosno do 350 jaja uz obveznu registraciju poslovnog subjekta i označavanje jaja, dok bi se sva ostala proizvodnja mogla ubrojiti u popularno rečeno, farmsku proizvodnju.

Prodaja domaćih jaja, najčešće proizvedenih slobodnim načinom držanja na kućnom pragu izvrstan je i stabilan izvor prihoda te ovakvom obliku prodaje, s obzirom na porast potražnje proizvoda izravno od proizvođača, teže mala do srednje velika obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredni proizvođači u sustavu ekološke poljoprivrede.

Kojim uvjetima treba udovoljiti?

Za prodaju na malo, do 50 komada jaja dnevno, na kućnom pragu, tržnici ili sajmovima, moraju se zadovoljiti određeni uvjeti. Gospodarstvo treba biti upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i ARKOD sustav – upisati se treba u županijskim uredima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Isto tako se treba upisati u Jedinstveni registar domaćih životinja – upis se obavlja u regionalnim uredima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Ako uz kokoši gospodarstvo drži i ostale životinje, treba u roku od 30 dana od početka obavljanja djelatnosti popuniti zahtjev za evidentiranje u Registar primarnih proizvođača hrane za životinje (APPRRR). Kad se jaja žele prodavati izvan kućnog praga, na tržnicama i sajmovima, treba popuniti zahtjev za registraciju objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla – obrasci se nalaze na web stranicama www.apprrr.hr i www.mps.hr i uz propisanu dokumentaciju slati u Ministarstvo poljoprivrede Upravu za veterinarstvo, Planinska 2 a, Zagreb.

Svakako je potrebno obratiti se ovlaštenom veterinaru koji djeluje u blizini gospodarstva radi kontrole zdravstvenog stanja životinja i izrade programa kontrole higijenske ispravnosti jaja. Vlasnik je dužan voditi evidenciju o prodaji jaja, a sva jaja koja su snesena moraju biti skladištena u rashladnim uređajima.

Prodaja do 350 jaja dnevno moguća je na kućnom pragu, jajomatima, tržnici ili na sajmovima, u vlastitoj ili lokalnoj turističkoj ponudi, dostavom krajnjem potrošaču (prodajom od vrata do vrata) na području iste ili susjedne županije ili prodaja u sabirnice jaja. Ova je proizvodnja regulirana Pravilnikom o registraciji subjekata te registraciji i odobravanju subjekata s poslovanju hranom (NN 123/2019).  Prije svega korisnici trebajupodnijeti Zahtjev za registraciju objekta u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla (http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=119). Subjekt u poslovanju s hranom koji posluje u objektu za proizvodnju jaja dužan je osigurati da objekt ispunjava zahtjeve propisane odredbama Priloga I. Uredbe (EZ) br. 852/2004 i da su ispunjeni sljedeći zahtjevi. Jaja je potrebno držati u prostorima namijenjenim za skladištenje jaja sve do trenutka prodaje krajnjem potrošaču uskladištena na ujednačenoj temperaturi, ne nižoj od 5°C i ne višoj od 18°C, sve do trenutka prodaje krajnjem potrošaču. Jaja se trebaju staviti na tržište najkasnije 21. dan od dana nesenja. Isto tako je potrebno provoditi analize na prisutnost  Salmonella spp. u skladu s godišnjom Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju. Trenutno je ova analiza za proizvođače besplatna, odnosno plaća se samo trošak uzimanja uzoraka jaja i fecesa. Jaja koja potječu iz registriranog objekta moraju biti označena brojem poslovnog subjekta koji se dobije pri registraciji.

Oznake o načinu držanja kokoši

Na konzumnim kokošjim jajima koja se nalaze u maloprodaji nalazi se u obliku printerskog ispisa, obavijest kupcu na koji je način držana kokoš nesilica (brojevi od 0 do 3), u kojoj je državi jaje sneseno (npr. HR) te broj proizvodnog subjekta u kojem se proizvodnja jaja odvijala (npr. 0164).  Broj 0 predstavlja ekološki uzgoj, 1 – slobodni uzgoj, 2 – podni (štalski) uzgoj i 3 – kavezni uzgoj.

Oznake na jajima

Na ambalaži za prodaju jaja nalaze se informacije na osnovu kojih kupac između ostalog može doznati broj jaja u pakiranju, veličinu jaja, svježinu jaja, odnosno datum do kojeg je preporučljivo upotrijebiti jaja te način držanja i hranidbe kokoši nesilica. Uvođenje neobveznog sustava označavanja konzumnih jaja znakom „Jaja hrvatskih farmi“ koncem 2014. godine imalo je za cilj informirati potrošača o podrijetlu svježih jaja koja se sustavno kontroliraju te zaštitu i jačanje domaće peradarske proizvodnje.

Pravilnik o kakvoći jaja (NN 115/06) govori o dvije klase jaja; A-klasa ili svježa jaja, B-klasa jaja namijenjena industrijskoj preradi. Oznaka veličine određuje se po težini jajeta u četiri razreda:

Kontrola kakvoće i težine jaja provodi se i na Agronomskom fakultetu u Zagrebu

Uzimanjem uzoraka jaja iz pakirnog centra ili maloprodajnih centara, državni inspektor može prema Pravilniku o kakvoći jaja kontrolirati kakvoću i veličinu jaja. Tako u pakirnom centru prilikom otpreme može biti najviše 5 % jaja, a u prometu može biti najviše 7 % jaja s nedostacima kakvoće. Dopuštena odstupanja u odnosu na težinu po jajetu, odnosno u seriji jaja može biti do 10 % jaja iz težinskog razreda koji graniči s označenim težinskim razredom na pakiranju, ali ne više od 5 % jaja sljedećega nižega težinskog razreda. Kontrola kakvoće i težine jaja provodi se i u Zavodu za hranidbu životinja na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji u Hrvatskoj trenutno raspolaže s najmodernijom opremom za tu namjenu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakUpoznajte kasavu!!!
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Avatar
Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu zaposlen na Agronomskom fakultetu Zagreb od 1994. godine. Kao autor ili koautor objavio je pedesetak indeksiranih radova, te tridesetak stručnih i popularnih članaka, sveučilišni udžbenik i jednu monografiju. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Već dvadeset godina radi na zaštiti hrvatskih izvornih pasmina peradi, kokoši hrvatice i zagorskog purana. Zlatko Janječić rođen je 21. studenoga 1969. godine u Sisku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1994. godine na smjeru Stočarstvo. Tijekom studija sudjelovao je u obrani Domovine. Magistrirao je 1998. godine, a doktorsku disertaciju obranio 2002. godine. Od 1994. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo, te od 1997. godine do danas na Zavodu za hranidbu životinja. U znanstveno-nastavno zvanje asistenta izabran je 1998. godine, u zvanje višeg asistenta 2002. godine, u zvanje docenta 2005. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2009 godine. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 2011. godine, a u nastavno zvanje redovitog profesora 2014. godine. Do sada je objavio pedeset znanstvenih radova, od kojih je 11 radova iz skupine a1, 38 radova iz skupine a2 i 1 rad iz skupine a3. Uz navedeno, dr. sc. Zlatko Janječić autor je ili koautor 3 znanstvena rada objavljena u nacionalnim znanstvenim časopisima koji nisu svrstani u skupine a1, a2 i a3, te 17 znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova. Dr. sc. Zlatko Janječić aktivno je sudjelovao na 13 međunarodnih i 29 nacionalnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog i suradnik na šest nacionalnih znanstvenih projekata. Član je međunarodnog znanstvenog društva – WPSA. Uvođenjem novog programa bolonjskog studija nositelj je jednog i suradnik na šest modula preddiplomskog studija (Bs), te nositelj dva modula i suradnik na dva modulu diplomskog studija (Ms), od kojih se većina izvodi na više različitih studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koordinator je na dva modula koje predaje na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti nositelj je jednog modula. Bio je mentor jednog doktorskog rada i 38 diplomskih radova. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika i jedne monografije. Stručna djelatnost ogleda se u tridesetak članaka objavljenih u domaćim časopisima. Bio je suradnik na jednom tehnologijskom projektu. Trenutno je voditelj jednog VIP-projekta, a bio je voditelj tri i suradnik na tri nacionalna stručna projekta. Od 2007. godine je član stručnog Savjeta za provedbu uzgojnog programa za male životinje pri Hrvatskom stočarskom centru. Član je nekoliko stručnih Povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Od 2011. godine je glavni urednik časopisa Krmiva. Trenutno je član Fakultetskog vijeća, Povjerenstva za savjetovanje dekanice, Odbora za znanost i Povjerenstva za strateško planiranje Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za hranidbu životinja. Član je Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom. Znanstveno se usavršavao u Izraelu, Sloveniji i SAD.