Održivost mliječnih farmi – tov kao opcija

42

Danas mliječne farme djeluju u vrlo promjenjivom okruženju, pod fizičkim i tržišnim utjecajima. Poljoprivrednici stoga trebaju implementirati nove tehnologije i prakse koje su u skladu s njihovim ciljevima, kako bi se prilagodili promjenama, kao npr. izbor različitih sorti krmnih kultura ili navodnjavanje kao prilagodba promjenama klime.

Pogledamo li strukturu troškova jedne mliječne farme, troškovi stočne hrane i rad su značajni za većinu mliječnih farmi i zato poboljšanja u tim područjima imaju najveći utjecaj na financijski rezultat i održivost poslovanja.

Prilagođavanje promjenama

Održivost se ogleda kroz sposobnost prilagođavanja promjenama i pripremanju na korištenje prilika za poboljšanje njihovog poslovanja u trenutku kad se pojave. Dobra poljoprivredna praksa definira nekoliko zahtjeva za svako od područja ključnih za održivost mliječne farme:
Za područje zdravlja životinja
• uspostaviti stado otporno na bolesti
• spriječiti ulazak bolesti na farmu
• imati učinkovit program upravljanja zdravljem stada
• koristiti lijekove prema uputama
Za područje higijene mužnje
• osigurati da rutinski postupci ne uzrokuju ozljeđivanje životinja ili kontaminaciju mlijeka
• osigurati higijenske uvjete izvođenja mužnje
• osigurati pravilno rukovanje mlijekom nakon mužnje
Za područje hranidbeBR> • osigurati hranu i vodu iz održivih izvora
• hrana za životinje i voda moraju odgovarati količinom i kvalitetom
• kontrolirani uvjeti skladištenja hrane
• osigurana sljedivost hrane za životinje na farmi
Za područje dobrobiti životinja
• životinje ne smiju biti žedne, gladne i neishranjene
• osigurati životinjama ugodan prostor
• životinje ne smiju biti bolesne i ozlijeđene
• životinje ne smiju biti u strahu
Za područje okoliša
• osigurati ekološki održiv sustav uzgoja
• imati odgovarajući sustav gospodarenja otpadom
• osigurati da postupci uzgoja i proizvodnje mlijeka ne utječu na lokalno okruženje
Za područje ekonomske održivosti je usko povezana i socijalna odgovornost
• učinkovito i odgovorno upravljanje ljudskim resursima
• osigurati sigurno i kompetentno obavljanje gospodarskih poslova
• upravljanje poslovanjem s ciljem osiguranja financijske održivosti

""

Kod ekonomske održivosti često se govori o profitabilnosti, a jedna od najraširenijih mjera profitabilnosti u praksi je profitna marža. Najčešće se računa kao odnos dobitka (profita) i prihoda od prodaje. Profitna marža na jednostavan način pokazuje postotak ostvarenog dobitka iz određenog poslovanja. Danas je kod većine poslovnih subjekata (tvrtki, obrta i OPG-a) veliki pritisak na smanjivanju profitnih marži, a to posebno uključuje mljekarski sektor. Razlog takvom pritisku je s jedne strane zahtjev potrošača i šire javnosti za nižim cijenama mlijeka, a s druge strane sve veći izlazak poljoprivrednika iz proizvodnje mlijeka.

Racionalnija proizvodnja

Već spomenuta struktura troškova proizvodnje mlijeka ističe troškove hranidbe i rada kao dominantne i ekonomski je jedino opravdano racionalizirati ih. Kod troškova rada potrebno je smanjiti utroške (sate rada), odnosno povećati produktivnost (proizvedenu količinu mlijeka po uloženom satu rada). Kod troškova hranidbe uštede treba tražiti u strukturi i cijeni obroka. Međutim, situacija je dosta teška, pa su tako samo u prvoj polovici prošle godine proizvođačke cijene porasle za 33% u odnosu na 2016. godinu. Dio mljekara zbog takve situacije napušta ovu proizvodnju, a tome svjedoče i podaci Hrvatske poljoprivredne agencije.
Nekoliko prijedloga za povećanje proizvodnje mlijeka:
– jedan sat ležanja (udobnost smještaja) može rezultirati s dodatnih 1,8 kilograma mlijeka
– pola kilograma suhe tvari može dati skoro kilogram mlijeka, pa je upravljanjem hranidbom i sastavom obroka moguće smanjiti utrošak stočne hrane, a to znači više dobiti
– 16 sati visokokvalitetnog svijetla može djelovati na proizvodnju do 2 kilograma mlijeka – mužnja tri puta dnevno može dovesti do povećanja proizvodnje mlijeka za 10 % – kvaliteta i količina vode su važni čimbenici povećanja proizvodnje mlijeka
– dobrim upravljanjem razdobljem laktacije i suhostaja može se uštedjeti više od 18 kuna dnevno
– nemoguće je upravljati farmom bez dobrog vođenja evidencije, a prema nekim istraživanjima upravo je dobra evidencija i analiza takvih podataka zaslužna za 33 %-tno povećanje dobiti

O tovu

Razlikuju se tri vrste tova: intenzivan, poluintenzivan i ekstenzivan. U intenzivnom tovu koncentrati (na bazi zrna kukuruza kao osnovnog izvora energije) čine 60 % obroka. Tada je tov najskuplji, traje kratko, ali se bilježi veliki dnevni prirast (2 kg). U poluintenzivnom tovu postotak koncentrata je manji, tov traje nešto duže, ali je prirast niži. Ekstenzivan tov podrazumijeva velike količine voluminozne hrane uz ograničenu količinu koncentrata. Osim tipova tova, razlikuju se i sustavi držanja u tovu: Otvoreni sustav (junad u grupama 15-20) se odvija u stajama kojima je jedna strana otvorena, a na podu može biti duboka stelja, boksovi s punim podom ili boksovi s rešetkastim podom. Zatvoreni sustav mora osigurati ventilaciju jer su životinje u stajama. Kod držanja „na vezu“ nedostatak je veliki utrošak rada i stelje, a iskorištenost prostora je mala. Prednosti su najveći prirast, mogućnost individualne kontrole životinje i dobri higijenski uvjeti. Kod zatvorenih staja s rešetkastim podom manji je utrošak radne snage i omogućeno je automatizirano izgnojavanje, za razliku od punog poda kod kojega je problem s dubokom steljom, utroškom radne snage i izgnojavanjem. Ako se prema prikazanoj kalkulaciji tova junadi računa sa vlastitom teladi iz proizvodnje mlijeka i vlastitom proizvodnjom stočne hrane, varijabilni trošak tova se može dodatno smanjiti za 53 % (na 3.374 kune/grlu). S druge strane, muško tele bi inače prodali vrlo jeftino, jer za proizvodnju mlijeka nije zanimljivo, a upitna je potražnja i postizanje odgovarajuće cijene na tržištu. Kroz tov je to tele „oplemenjeno“ i prihod od prodaje omogućuje doprinos pokriću varijabilnog troška od 5.776 kn/grlu. S obzirom na veliku varijabilnost ulaznih podataka (vrsta tova, način držanja, početna i završna masa, sastav obroka, vlastita ili kupljena stočna hrana,…) mogući su vrlo različiti rezultati i zato je neophodno napraviti kalkulacije s vlastitim podacima.

Dio mljekara se odlučuje na uključivanje tova u svoju proizvodnju, pri čemu ostavljaju ženski pomladak za obnovu stada i proizvodnju mlijeka, a mušku telad ostavljaju za tov. Na ovaj način tov im čini dodatni prihod. Dio mljekara potpuno zamjenjuje mljekarstvo tovom goveda, jer u tovu nema toliko rada, nema mužnje, reprodukcije, veterinara, a to se odražava i na troškove. U Americi se poljoprivrednici za ovakav prijelaz s mljekarstva na tov odlučuju čak i periodično, ovisno o uvjetima na tržištu mlijeka i mesa, odnosno stočne hrane.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako u voćnjacima spriječiti štete od glodavaca i divljači?
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.