Uzgoj ovaca i koza važna je stavka stočarske proizvodnje. Ovce se ponajviše uzgajaju zbog mesa, odnosno janjetine. Od ovaca, mlijeko je još jedan proizvod koji se najčešće dalje prerađuje u sir ili jogurt, kao i vuna koja je važna za tekstilnu industriju. S druge strane koze nam daju meso, mlijeko, ali je moguće iskorištenje i kože koza, te daljnja prerada u vlakno.

Na području Europske unije ovce se uzgajaju na više od 850.000 gospodarstava, a koze na više od 450.000 gospodarstava. Prema podacima Eurostata (2017.) udio gospodarstava koje uzgajaju ovce u EU-28 iznosi oko 14%, dok je 7% gospodarstava koje uzgajaju koze. Prosječan broj ovaca po gospodarstvu je oko 113 grla, dok je 26 grla na gospodarstvu koje se bavi uzgojem koza. Velika Britanija je zemlja s najvećim udjelom ovaca s više od 50% i s prosječno 449 grla ovaca na gospodarstvu. Dok s druge strane, Grčka je zemlja koja ima najviše gospodarstva koja se bave kozarstvom, a Nizozemska ima prosječno 119 grla koza po gospodarstvu.

Proizvodnja ovaca i koza u EU je nesamodostatna. Upravo zato je EU najveći uvoznik ovaca i koza s Novog Zelanda i Australije. Isto tako, ovčarstvo i kozarstvo EU susreće se sa stalnim smanjenjem broja grla, što je posljedica raznih zaraznih bolesti i promjena politike u programima javnog financiranja.

Ovčarstvo i kozarstvo u Hrvatskoj

Kalkulacija proizvodnje i isplativost proizvodnje

Brojčano stanje ovaca i koza u Hrvatskoj, koje se domaće, a koje inozemne pasmine najviše uzgajaju, u kojim količinama se proizvodi ovčje i kozje mlijeko te koja je kvaliteta istog kao i kalkulaciju isplativosti uzgoja ovaca i koza saznajte u nastavku članka kojeg cijelog možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 4/2020.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPodizanje ekološkog nasada limuna na dalmatinskom kršu
Sljedeći članakHrvatski vinari na najvećem sajmu vina u Sjevernoj Americi!
Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Rođena je 1992. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2011. godine upisuje smjer Agrarna ekonomika. Nakon završetka preddiplomskog studija, upisuje diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak te ga završava 2016. godine. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Suradnica je na tri modula na preddiplomskim studijima i na sedam modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Trenutno je upisana na doktorski studij Poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Znanstveni interes usmjeren je na menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, te objavila nekoliko znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.