Prodaja mesa i jaja izvornih pasmina peradi

188

""U Hrvatskoj su za sada priznate dvije izvorne pasmine peradi – zagorski puran i kokoš hrvatica, dok se radi na priznavanju još nekoliko pasmina – dravska guska, posavska kukmasta kokoš i križevačka kukmica.

Uzgoj ovih pasmina peradi može se podijeliti na hobistički pri kojem uzgajivači najčešće nisu registrirali OPG, ne ostvaruju potpore, životinje uzgajaju za svoje potrebe i eventualna im je zarada prodaja uzgojno valjanih rasplodnih jedinki na izložbama malih životinja. Druga skupina uzgajivača ima registriran OPG, umatičena jata rasplodnih zagorskih purana ili kokoši hrvatica za koja ostvaruju poticaj, te se uglavnom bave prodajom rasplodnih jaja, jednodnevne peradi ili prodajom viškova uzgojene peradi i jaja „na crno”. Treća skupina uzgajivača ima također registrirani OPG, umatičena jata rasplodnih zagorskih purana ili kokoši hrvatica za koja ostvaruju poticaj, te se uz prodaju rasplodnih jaja i jednodnevne peradi, registrirano ili organizirano putem zadruga, bave prodajom konzumnih jaja i uzgojene peradi. Prilikom rada na zaštiti zemljopisnog podrijetla mesa zagorskog purana i trenutnim aktivnostima na zaštiti izvornosti mesa i jaja kokoši hrvatica upravo se željelo stvoriti prepoznatljivi proizvod koji će putem legalne prodaje naći svoje mjesto na hrvatskom ali i na izvoznom tržištu. U Službenom listu Europske unije, L 155 od 14. lipnja 2016. objavljena je Provedbena uredba komisije (EU) 2016/932 od 01. lipnja 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Zagorski puran (ZOZP)).

""

Izravna prodaja ponovno aktualna

Uporaba rizičnih tehnologija (GMO) u poljoprivrednoj proizvodnji i nemili događaji vezani uz pojavu mesa i jaja sumnjive kvalitete na hrvatskom tržištu jedan će dio potrošača potaknuti na potražnju domaćih proizvoda kako bi zadovoljili svoje prehrambene potrebe. Time će se, pogotovo oni stariji, polako vraćati u prošlost, u vrijeme kad su prije posla ili vikendom odlazili na gradsku tržnicu ili slobodno vrijeme koristili za odlazak na selo da bi kupili određenu količinu proizvoda neupitne kakvoće i poznatog podrijetla. Time su bili i opet će postati kupci seljačkih proizvoda putem izravne prodaje. Uz to, na samu izravnu potporu uzgajivači su primorani zbog smanjenja cijene poljoprivrednih proizvoda, ograničavanja proračunske potpore poljoprivrednicima i padom dohotka i standarda poljoprivrednika. Sami motiv za izravnu prodaju uz veći dohodak gospodarstva može biti i veća uposlenost članova gospodarstva. Kupci izravnom kupnjom mogu biti sigurni u svježinu i veću kakvoću te posebnost kupljenog proizvoda.

Oblici izravne prodaje mesa i jaja peradi su prodaja u gospodarskom dvorištu, prodaja uz prometnicu, prodaja putem dostavnog vozila, seljačka prodavaonica, seljački sajam, prodaja narudžbom i prodaja velikim potrošačima. Kod prodaje na dvorištu se sve odvija na gospodarstvu, pa se uz prodaju mogu obavljati i drugi poslovi, a kupcima se proizvodi mogu ponuditi i u kušaonici. Ako je gospodarstvo smješteno u blizini nekih frekventnih prometnih pravaca moguće je izravnu prodaju mesa i jaja peradi obavljati prodajom u zaštićenom prostoru uz prometnicu. Brižljivim planiranjem prodajne rute i ponudom šireg asortimana proizvoda moguće je obavljati izravnu prodaju i putem dostavnog vozila. Seljačka se prodavaonica može otvoriti na gospodarskom dvorištu, u sklopu gradske tržnice ili trgovačkog centra, u stambenom naselju ili na frekventnoj prometnici, a može biti specijalizirana za prodaju jedne vrste proizvoda ili širokog proizvodnog asortimana.

""

Novi pravilnici

Ulaskom RH u članstvo EU doneseni su novi pravilnici koji u velikoj mjeri pomažu provedbi izravne prodaje jaja i mesa peradi uzgojenih na obiteljskim gospodarstvima. Pravilnik o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 76/14.) između ostalog donosi i govori o sljedećim odredbama:
• Poslovna aktivnost OPG-a koja obuhvaća prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, kupcu/otkupljivaču ili krajnjem potrošaču
• OPG prodaje vlastite poljoprivredne proizvode na veliko kupcu/ otkupljivaču
• OPG prodaje vlastite poljoprivredne proizvode na malo krajnjem potrošaču fizičkoj osobi kroz prodaju na vlastitom gospodarstvu te izravnom prodajom na malo izvan prodavaonice
• OPG je dužno voditi evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda
Pravilnik o mjerama prilagodbe zahtjevima propisa o hrani životinjskog porijekla (NN 51/15.) između ostalog donosi i govori o sljedećim odredbama:
• Objekt malog kapaciteta za klanje peradi i lagomorfa te rasijecanje mesa peradi i lagomorfa s kapacitetom klanja do 10.000 jedinica životinja mjesečno po sljedećem izračunu:
a) pilići, kokoši i uzgojena pernata divljač predstavljaju 1 jedinicu,
b) patke predstavljaju 2 jedinice,
c) pure, guske i lagomorfi predstavljaju 3 jedinice,
d) ostala perad predstavlja 1 jedinicu;
• Pakirni centar za jaja malog kapaciteta (3.000.000 jaja godišnje) Svjesni činjenice da dosadašnja proizvodnja i plasman mesa i jaja izvornih pasmina peradi nisu dostatni da bi se podmirile i potrebe domaćeg tržišta, a kamoli da bi se krenulo u izvoz, potrebno je i dalje raditi na motivaciji uzgajivača na pokretanje zajedničke prodaje, razvitku tržišnih marki, zaštiti zemljopisnog porijekla ili izvornosti mesa i jaja peradi, zajedničkim promocijama i udruživanju u zadruge (primjer sortirnice i pakirnice jaja kokoši hrvatica u Slatini).

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakAmortizacija ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju
Sljedeći članakMinistarstvo poljoprivrede u 2017. godini provelo 50.000 inspekcijskih nadzora
Avatar
Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu zaposlen na Agronomskom fakultetu Zagreb od 1994. godine. Kao autor ili koautor objavio je pedesetak indeksiranih radova, te tridesetak stručnih i popularnih članaka, sveučilišni udžbenik i jednu monografiju. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Već dvadeset godina radi na zaštiti hrvatskih izvornih pasmina peradi, kokoši hrvatice i zagorskog purana. Zlatko Janječić rođen je 21. studenoga 1969. godine u Sisku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1994. godine na smjeru Stočarstvo. Tijekom studija sudjelovao je u obrani Domovine. Magistrirao je 1998. godine, a doktorsku disertaciju obranio 2002. godine. Od 1994. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo, te od 1997. godine do danas na Zavodu za hranidbu životinja. U znanstveno-nastavno zvanje asistenta izabran je 1998. godine, u zvanje višeg asistenta 2002. godine, u zvanje docenta 2005. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2009 godine. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 2011. godine, a u nastavno zvanje redovitog profesora 2014. godine. Do sada je objavio pedeset znanstvenih radova, od kojih je 11 radova iz skupine a1, 38 radova iz skupine a2 i 1 rad iz skupine a3. Uz navedeno, dr. sc. Zlatko Janječić autor je ili koautor 3 znanstvena rada objavljena u nacionalnim znanstvenim časopisima koji nisu svrstani u skupine a1, a2 i a3, te 17 znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova. Dr. sc. Zlatko Janječić aktivno je sudjelovao na 13 međunarodnih i 29 nacionalnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog i suradnik na šest nacionalnih znanstvenih projekata. Član je međunarodnog znanstvenog društva – WPSA. Uvođenjem novog programa bolonjskog studija nositelj je jednog i suradnik na šest modula preddiplomskog studija (Bs), te nositelj dva modula i suradnik na dva modulu diplomskog studija (Ms), od kojih se većina izvodi na više različitih studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koordinator je na dva modula koje predaje na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti nositelj je jednog modula. Bio je mentor jednog doktorskog rada i 38 diplomskih radova. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika i jedne monografije. Stručna djelatnost ogleda se u tridesetak članaka objavljenih u domaćim časopisima. Bio je suradnik na jednom tehnologijskom projektu. Trenutno je voditelj jednog VIP-projekta, a bio je voditelj tri i suradnik na tri nacionalna stručna projekta. Od 2007. godine je član stručnog Savjeta za provedbu uzgojnog programa za male životinje pri Hrvatskom stočarskom centru. Član je nekoliko stručnih Povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Od 2011. godine je glavni urednik časopisa Krmiva. Trenutno je član Fakultetskog vijeća, Povjerenstva za savjetovanje dekanice, Odbora za znanost i Povjerenstva za strateško planiranje Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za hranidbu životinja. Član je Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom. Znanstveno se usavršavao u Izraelu, Sloveniji i SAD.