Nedostatak bakra u odraslih koza
Danas znamo da bakra nema u tlu koja nazivamo tresetište. Problematična su i pješčana tla. Primarni deficit – manjak nastaje apsolutnim nedostatkom bakra na livadama, sjenokošama. Ima lišća i grančica koje brste koze koje nemaju ni tragova bakra, no na sreću ima i brsta koji sadrži pristojne količine bakra. Najviše bakra sadrži lišće i grančice bukve, zatim johe, brijesta, javora i vrbe, pa graba, pristojne količine bakra sadrži kupina, malina, lješnjak, dok hrast sadrži samo 7 miligrama bakra na jedan kilogram suhe tvari. Iskusni profesionalni švicarski kozari, školovani za pastire, tvrde da svaki pastir mora dobro poznavati raslinje na površinama napasanja i pomno pratiti koje raslinje koze najviše jedu.
Dobrim poznavanjem raslinja iz okružja, količinom vrste uzete hrane, koze nam savršeno šalju informaciju o nedostacima u prehrani. Mi također znamo onu staru: „Oko pastira goji stado“, samo se toga nitko ne pridržava. Primarni manjak bakra kod odraslih koza izrazito negativno utječe na otpornost prema parazitima. Vanjski znakovi su nesjajna i kuštrava kostrijet, krugovi bez dlake oko očiju, kao tzv. motorističke naočale, nisu samo posljedica nedostatka cinka, već i bakra.Kod odraslih koza javlja se slabokrvnost i poremećaji u plodnosti. Sekundarni deficit – manjak bakra javlja se usprkos dovoljnoj količini bakra u hrani. Koza ne može izvući bakar iz hrane ako to ometa molibden, kadmij ili sumpor, njihova emisija dolazi smogom ili se taloži u plavljenim tlima.
Novorođeni i bakar
Manjak bakra kod novorođenih izaziva poremećaje u razvoju središnjeg nervnog sustava, kod nešto starijeg potomstva doslovno razaranje nervnih stanica i razgradnju sadržaja nervnih vlakana. Novorođenima kojima u bređosti nisu bile dostupne dovoljne količine bakra, radi oštećenja centralnog nervnog sustava izostane refleks sisanja. Ostali znakovi su nemoć pri ustajanju, raskrećene zadnje noge ili sjedenja na zadnjim nogama. Sve dosta slično zadnjim nogama žabe. Jare se pokušava dići uz pomoć prednjih nogu, no ne uspijeva. Vrat je mlohav i glava se u pravilu naginje na jednu stranu.
Unatoč svekolikog poduzimanja, ozdravljenja nisu moguća. Potomstvo u dobi od tjedan dana do tri mjeseca, zbog nedostatka količine bakra u majčinom mlijeku, često pati od degenerativnih promjena središnjeg nervnog sustava i slabokrvnosti. Takvo potomstvo često poklekne zadnjim nogama, a pri bržem kretanju pokazuju nesigurnost i zanošenje. Nažalost, po radi neznanja, takvi znakovi često samim vlasnicima izgledaju simpatično i smiješno, pa izostane svako poduzimanje.
Primjena bakrenog sulfata (modre galice) na kozarstvima
Švicarska zdravstvena za male preživače BVET u svojem cirkularnom naputku kozarima napisala je objašnjenje i uputu. Oralna primjena bakrenog sulfata na kozarstvima mora postati rutina. Bakar je esencijalni element kozama, bitan je sastojaka eritrocita i kosti, bez bakra ispravno ne funkcioniraju, jetra, izmjena tvari u metabolizmu, nervni i imuno sistem koza. Znakovi da kozama nedostaje bakar su loš i nedostatan razvoj, gubitak težine, smanjena mliječnost, ogoljeli vrh repa, svjetliji krugovi oko očiju, promjena boje ili sivilo kostrijeti na dijelovima tijela.
Manjak joda u koza
Uobičajeno tumačenje i mišljenje da ovce dobro podnose nedostatak joda, na nesreću prenijeto je i na koze. Danas znamo da i ovce pate od nedostatka joda. Kod koza nedostatak joda negativno djeluje na hormone, posebno T4, T3 i TSH i plodnost, posebno je poguban za potomstvo. Jarad se rađa mrtva ili ugiba odmah po rođenju. Sljedeća zabluda s jodom je dodavanje jodirane kuhinjske soli kao dodatka u prehrani koza i mišljenje da je time eliminiran problem manjkavosti joda u hrani. Valja znati da jod umjetno dodan soli i da vrlo brzo isprava iz soli, zahvaljujući jeftinim i neodgovarajućim pakiranjima.
Primarni nedostatak joda nastaje vezanje joda i stvaranje hormona štitnjače. Prekomjeran thiouracil u tijelu koza donosi opasnost tumorskih oboljenja štitnjače i jetre. Dakle i tvrdnja da koze ne obolijevaju od tumora isto je zabluda. Svi mineralni dodaci za koze moraju sadržati najmanje 0,01% joda. Švicarci preporučaju za napajanje koza, po svakih 10 litara vode utrošiti jednu jušnu žlicu jodirane kuhinjske ili morske soli i jednu kapljicu joda. Zapamtite – joda u tlu ima samo uz obale mora, u ostalim kontinentalnim dijelovima samo u tragovima, a u Alpama ga nema. Priklonite se savjetima Švicaraca.
Usvojite jednu od rutina
• Za svaku odraslu kozu odmjerite jednu čajnu žlicu bakrenog sulfata (u obliku praška) do ruba žlice, tu količinu izmiješajte s pola uobičajene dnevne količine dodatnih krmiva. Ponovite za dva dana i sve to za dva tjedna.
• Špricom na usta, 2 dekagrama bakrenog sulfata i 98 dijelova vode, razmaci primjene kao i gore, 50 ml po odrasloj kozi.
• Za osiguranje svih potrebnih i dostatnih količina bakra, idealna je sačma uljarica. Bakar mora biti osiguran kozama najkasnije u četvrtom i petom mjesecu bređosti, radi ispravnog razvoja nervnog sustava potomstva. Kozama dati mineralne blokove koji sadrže najmanje 1% bakra. Ukoliko vaše sjenokoše ne sadrže dovoljno bakra u tlu, primijenite gnojiva koja sadrže bakar u količini 5,6 kg/ha
