Ukoliko ženka prenese, a to je u slučajevima kada do okotnje dolazi nakon 33 dana, okot je najćešće malobrojan te nalazimo od jednog do tri mladunca koji su uglavnom preveliki, što može dovesti i do otežanog porođaja i njihova ozljeđivanja tijekom poroda. Takvo potomstvo ne ostavlja se za dalji rasplod, jer je pri optimalnim uvjetima smještaja i prehrane duljina nošenja nasljedna. Ukoliko do okotnje dođe prerano, mladunčad će biti slabo razvjena i slabo vitalna, a može doći i do pojave mrtvorođenčadi. Svakom uzgajivaču bitno je što ranije utvrditi je li ženka gravidna kako bi je ukoliko nije, mogao ponovno pripustiti. Gravidna ženka je u odnosu na negravidnu mirnija, sporija i povećan joj je apetit. U drugoj polovici graviditeta primjećujemo povećanje trbuha i tjelesne težine. Ipak, svi ti znakovi ne omogućuju nam da s potpunom sigurnošću utvrdimo skotnost ženke. Zato kunićari najviše koriste metodu opipavanja (palpacije) stražnjeg dijela trbuha. Obavlja se između 12. i 14. dana nakon pripuštanja. Osoba koja opipava mora biti oprezna i nježna kako ne bi izazvala pobačaj. Kunica se pažljivo izvadi iz kaveza i stavi na ravnu podlogu glavom okrenuta prema osobi koja je pregledava. Jednom rukom primimo je za uši i kožni nabor iznad plećki, a drugom pipamo stražnji donji dio trbuha odnosno maternicu. Ukoliko je kunica gravidna pod prstima ćemo osjetiti plodove koji su večine lješnjaka. Pojedini dugogodišnji, iskusni uzgajivači mogu potvrditi bređost i ranije. S druge strane, oni mladi i neiskusni mogu zamijeniti plodove s okruglastim izmetom u stražnjem crijevu. Da se to ne dogodi moramo uvijek imati na umu da je izmet tvrd i poredan u nizu, dok su plodovi mekani, poput mjehurića. Ukoliko želimo izbjeći palpaciju možemo probati “test parenja”. Najranije petog ili šestog, a najbolje 18. dana nakon parenja ženku odnesemo u kavez mužjaku. Ukoliko je kunica bređa bježat će od mužjaka, branit će se ili ga napadati i ispuštati glasove poput jauka. Niti ova metoda nije u potpunosti pouzdana, jer ponekad i gravidna ženka prihvaća mužjaka ili ga odbija ona koja to nije. Gravidnu ženku ne smijemo bez potrebe uznemiravati, već joj moramo osigurati mir i tišinu. Trebamo je zaštititi od udaraca i ozljeda, te učestalog premještanja. Ukoliko je preseljenje nužno ne smijemo ju navlačiti za uši ili kožu. Najbolje je koristiti odgovarajuću košaru ili sanduk za prijevoz.

Prethodni članakSorte jabuka otporne na krastavost
Sljedeći članakPlaniranje i osnivanje povrtnjaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.