Nema zasijanih travnjaka, talijanskog ljulja, engleskog ljulja, nema lucerne. Nema talijanskog ljulja, niti ozimih krmnih smjesa, kao predkulture kukuruzu ili soji. 1 ha travnjaka = 10 do 12 000 litara mlijeka x 2,5 kuna =25 do 30 000 kuna.
Suvremena tehnologija ili suvremeni menadžment travnjaka:
• kemijska analiza tla svakih 4 – 5 godina,
• meliorativna gnojidba + kalcifikacija svake 4 do 5 godina, na osnovi kemijske analize tla. Plodnost tla najmanje 16 – 18 mg fosfora i kalija u tlu + dovoljna količina kalcija,
• obrada tla i priprema za sjetvu + gnojidba za tekuću proizvodnju, – predsjetvena gnojidba ; 2/3 NPK se zaore da gnojivo dođe u dno brazde, 1/3 se zatanjura,
• mineralna gnojiva za prihranu NPK 10:20:30 2/3 ujesen+1/3 potkraj veljače i početkom ožujka i KAN za prihranu prije početka vegetacije i nakon svakog otkosa,
• nabavka sjemena trava ili lucerne,
• kosidba zelene mase i dovoz u staju,
• kosidba i priprema pokošene mase za sjenažu ili sijeno, 4 – 6 otkosa. Sijena ne više od 10 posto,
• spremanje sjenaže u silose ili rolobale.
Kosidba uvijek mora biti prije početka ili najkasnije u početku klasanja. U to vrijeme uvijek bude 3 – 4 dana lijepog i sunčanog vremena. Prema ovim točkama suvremene tehnologije ili suvremenog menadžmenta travnjaka, rade farmeri svugdje u svijetu. Proizvodnja mlijeka i po 2,5 kune još se dobro isplati. Ali treba biti dobra krma + dobra krava od 23 do 30 litara dnevno u vrhu laktacije. Isplati li se na malim posjedima koja se bave proizvodnjom mlijeka proizvoditi žitarice i kukuruz za zrno? Ne, nigdje u svijetu! Zašto staviti travu i travnjake na prvo mjesto? Zato jer je trava vrlo isplativa kultura na našim poljima. Trava je osnova proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa u većini zemalja. Trave u sjetvenoj strukturi proizvodnje što većih količina visoko – kvalitetne voluminozne krme treba kombinirati sa lucernom i kukuruzom za silažu. Omjer sjetvene površine mora biti 70 posto površina pod travama i lucernom : 30 posto površina pod kukuruzom za silažu. Primjer 10 jutara = 5 jutara trave + 2 jutra lucerne + 3 jutra kukuruza za silažu + predkultura kukuruza, talijanski ljulj ili neka ozima smjesa. Ovi omjeri i kombinacije mogu biti i drukčiji. Na 30 posto površina pod kukuruzom u najvećem dijelu Hrvatske moguće je dobiti 2 žetve. Budi farmer! Osnova farmerske proizvodnje je “povećavaj proizvodnju, maksimalno pojednostavi, maksimalno specijaliziraj i radi što je moguće manje”. Sjetvena struktura mora biti prilago đena području; tlo – klima – oborine i mora dati maksimalnu proizvodnju hranjivih tvari – bjelančevina i energije po hektaru ili jutru. Spremanje krme. Sjenaža + silaža 90% + 10% sijena. U hranidbi visoko mliječnih krava sijena ne treba više od 10%. Zašto? Zato jer je sijeno loša krma. Zato što u Hrvatskoj ne postoji niti jedna sušara za sušenje sijena. Zato što sijeno sadržava najmanje probavljivih bjelančevina u kilogramu suhe tvari (ST). Zato što se sijeno najsporije razgrađuje i probavlja u buragu. Uzmimo 2 krave. Jedna dnevno proizvodi 10 litara mlijeka. Druga dnevno proizvodi 40 litara mlijeka. Jedna jede sijeno, druga mladu zelenu travu ili sjenažu. Koja se krma brže razgradi u buragu jedne i druge krave? Mlada zelena trava i sjenaža od trave između 3 i 4 tjedna! Imaš krmu kakvu imaš i kravu koja dnevno proizvodi 10 litara mlijeka. Hočeš sada neku drugu kravu koja proizvodi 40 litara mlijeka. Kupiš takvu junicu ili kravu. Dovedeš je u istu staju i na istu krmu. Od 30 do 40 litara dnevno ostade samo pusta želja, a od krave kosti i koža.
Nema dobre krme, sjenaže, niti dobroga sijena, od oklasale i ocvjetale trave. od trećega ili četvrtog otkosa moaeš spremiti dosta dobro sijeno.
Krava od 30 do 40 litara treba najprije zelenu krmu ili sjenažu 70% + 30% kukuruzne silaže, a sijena, malo što manje. Neki vele da ta krava treba još k tome i 8, 10 do 12 kila koncentrata.
Kada farmer proizvodi krmu za proizvodnju mlijeka mora znati samo jedno! Koliko mogu najviše proizvesti bjelančevina i energije po jedinici površine, i kako to mogu najjednostavnije konzervirati, pospremiti i sačuvati. Osnova proizvodnje mlijeka je; što veća i što jeftinija proizvodnja hranjivih tvari, bjelančevina, energije i vitamina.

Prethodni članakOsnovni sastojci u hrani kunića
Sljedeći članakZaštita jagode od bolesti i štetnika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.