Zadnjih nekoliko godina doživljavamo prirodne pojave koje nisu svojstvene za naš klimatski pojas. Gotovo je nestala jasna izmjena godišnjih doba sukladno kalendaru, pa imamo samo ljeto i zimu, koja je vrlo skraćena.
Ljetne vrućine visokih temperatura prekidaju brzi prodori hladnog zraka pa se stvaraju olujna nevremena s obilnim oborinama koje u nekoliko sati izliju mjesečni ili višemjesečni prosjek oborina na određenom području. Uz to se stvaraju jaki vjetrovi i zračni vrtlozi u obliku pijavica koje smo do nedavno mogli vidjeti samo na televiziji. Ove promjene osjećajmo mi i sva ostala živa bića. Neki se prilagođavaju brže, a neki sporije. Biljke doživljavaju stres pa je postalo skoro uobičajeno da jabuke, trešnje ili kesteni cvatu u rujnu i listopadu.
Za vrijeme ljetnih pripeka životinje se bore s vrućinama, posebno na farmama peradi ili svinja gdje ih je veliki broj na relativno malom prostoru. Tako je i s kunićima koji kao divlji žive u podzemnim nastambama, a mi ih držimo iznad zemlje. Uz to imaju i relativno pregusto krzno za novonastala ljeta. Klimatizacija farmi je veliki izdatak, pa blagodati takvih prostora uživaju samo kunići koji su kućni ljubimci.
Ljetne temperature nepovoljno utječu na kuniće
Visoke ljetne temperature uz povećanu vlažnost zraka nepovoljno utječu na zdravlje i ponašanje kunića. Kod kunića je potrebno na vrijeme uočiti negativne utjecaje kako bi spriječili nastajanje neželjenih posljedica. Za ljetnih vrućina i sparina nastojimo osigurati što bolje uvjete smještaja i prehrane. Ako ne uspijemo može doći do niza promjena pa čak i bolesti. Uz probavne poremećaje najdrastičnije pojave su toplotni udar i sunčanica.
Toplotni udar
Toplotni udar razmjerno je čest kod kunića i to kod bređih ženki, ali i mladih kunića koji još nemaju razvijenu sposobnost organizma u regulaciji temperature. Pojavljuje se kod držanja u zatvorenim prostorima gdje nema izravnog djelovanja sunčevih zraka. Uzrokuju je kombinacija visokih temperatura i visokog postotka vlage u zraku. To otežava odavanje tjelesne topline. Simptomi su potištenost, povišena temperatura tijela, ubrzano disanje i ležanje na boku.
Iz usta i nosa može se pojaviti blago krvavi iscjedak. U težim situacijama životinje ugibaju i bez prethodnog iskazivanja simptoma. Takvim životinjama potrebno je sniziti tjelesnu temperaturu kako ne bi došlo do oštećenja unutarnjih organa. U sprječavanju pojave ovih poremećaja osnovno je osigurati odgovarajuće zoohigijenske prilike. Prostorije u kojima su smješteni moraju biti dovoljno termoizolirane i provjetravane te štititi ljeti od vrućine i zimi od hladnoće. Kavezi ne smiju biti prenapučeni. Kunići stalno moraju imati na raspolaganju dostatne količine pitke vode.
Sunčanica
Sunčanica se javlja rjeđe od toplotnog udara. Mogu je dobiti kunići koji su cijeli dan smješteni na otvorenom bez ikakvog hlada kad im crvene i infracrvene sunčeve zrake prodiru izravno na glavu i dovode do pregrijavanja mozga i moždanih ovojnica. Dolazi do poremećaja ili zatajenja centra za termoregulaciju, krvotoka i disanja. Ako takve životinje odmah na premjestimo u hladan prostor i rashladimo vodom mogu uginuti u nekoliko minuta ili ostati žive s trajnim oštećenjima mozga.
Privremeno jalovo razdoblje
Privremeno jalovo razdoblje također može biti posljedica previsokih temperatura. Izraženije je kod mužjaka. Slabije su raspoloženi za skok, a u testisima dolazi do slabije pokretljivosti spermija ili pak do smanjenja, pa i potpunog prekida njihovog stvaranja. Kod ženki jajnici mogu prestati producirati jajne stanice. Ako u ovom razdoblju ipak pripuštamo kuniće, to bi trebali raditi u doba dana kad je temperatura zraka nešto niža, odnosno rano ujutro ili kasno navečer.
Ljeti se učestalije pojavljuju neke bolesti poput miksomatoze i kokcidioze. Visoka temperatura i vlaga dovode do smanjenja otpornosti organizma što povećava mogućnost njihove pojave. Miksomatoza je virusna bolest u čijem širenju značajnu ulogu imaju insekti koji sišu krv (u prvom redu komarci), a njih nalazimo upravo u toplo doba godine. Kokcidioza je parazitarna bolest koja je učestalija ljeti jer spoluriranju oocista pogoduju toplina i vlaga u stelji. Ljeti moramo voditi računa i o specifičnostima kod hranjenja i napajanja. Smanjena je potreba za hranom. Zato im nudimo raznovrsnu zelenu hranu koju inače vole.
Više pažnje posvećujemo i higijeni hranjenja jer je hrana podložnija kvarenju, a ako je kisela, gnjila ili pljesnjiva dovest će do ozbiljnijih problema. Zato ostatke hrane redovito uklanjamo. Hranilice pojačano čistimo i dezinficiramo. Visoke temperature povećavaju potrebu za vodom. Dajemo ju u neograničenim količinama. Ona mora biti čista, svježa i higijenski ispravna. U slučajevima kad su pojilice neodgovarajuće životinje će prilikom pijenja vlažiti podbradak. Kod učestalog napajanja on se ne stigne osušiti i kroz neko vrijeme može doći će do nadraženosti kože, ispadanja dlake i upale. Kunićima to smeta, postaju nemirni i grebu se. Koža se još više oštećuje što može dovesti do infekcija i gnojnih upala. 
